Kandidati i oni koji su turistički došli ovdje

U njemačkom govornom području sučeljavanja u kojima sudjeluju svi kandidati ili predstavnici svih parlamentarnih stranaka nazivaju se Elefantenrunde kako bi se naglasilo da se radi o 'političkim teškašima' i važnost toga što imaju reći. Sučeljavanja na koja se u Hrvatskoj poziva sve kandidate redovito služe tome da se razvodni debata te da aktualni uživatelj političkog mandata u usporedbi s izazivačima ispadne u puno boljem svjetlu. Ovogodišnja predsjednička debata potvrdila je navedeni obrazac.

Jedan od kandidata, poduzetnik Niko Tokić Kartelo, vrlo je zorno demonstrirao da njegova kampanja nije odveć ozbiljno osmišljena. Naime stalno je inzistirao na tome da se predsjednik treba baviti konkretnim i svakodnevnim pitanjima (za koja nije ustavno nadležan), a druge teme, kojima su se bavili protukandidati, proglašavao je dosadnima i nebitnima te često nije uspijevao ni iskoristiti vrijeme koje mu je pripadalo za odgovor na njih. Tempo rasprave relativno je slabo pratio i Bulj te je uporno ponavljao svojih par teza o migrantima na granicama i kovid-potvrdama, no nije se uspio istaknuti tijekom dva i pol sata odgovora i replika. Branka Lozo i Tomislav Jonjić slali su očekivane poruke biračima desno od HDZ-a, no nisu uspjeli nešto posebno iskočiti u debati. Primorac se trudio biti suzdržan, afirmativan i svjesno ne odgovarati na napade drugih protukandidata.

Odšutio je dobar dio napada Ivane Kekin, no u jednoj replici je (točno) ustvrdio da je svaki dodatni glas za nju glas manje za Milanovića, što njemu, kao kandidatu HDZ-a, ide na ruku. Selak Raspudić djelovala je glasnije i aktivnije od Kekin dobar dio sučeljavanja, no u konačnici ne možemo tvrditi da je nešto silno odskočila u vidljivosti i popularnosti. Premda obje sebe jasno vide u drugom krugu, trezvenije sagledavanje odnosa snaga dovodi do zaključka da su se Kekin i Selak Raspudić tijekom kampanje, pa tako i na sučeljavanju, borile za treće mjesto, a ne za ulazak u pripetavanje. Prilično je sigurno i da obje uoči drugog kruga neće dati jasnu preporuku svojim biračima kako da glasaju, s time da će Selak Raspudić vjerojatno reći biračima da to čine po svojoj savjesti, a nije jasno koju će formulaciju upotrijebiti Kekin.

U raspravi o vojnim i mirovnim misijama, uključujući misiju NSATU, kandidati nisu jasno razlikovali vojno i borbeno djelovanje vojnika. Ispostavilo se da se dobar dio njih svrstao na Milanovićevu (suverenističku) stranu, a Primorac je ostao pomalo usamljen kao uvjereni atlantist. Prilikom rasprave o BiH i južnoj plinskoj interkonekciji dobro je da je hrvatska javnost više saznala o toj temi, no i dalje je ostalo visjeti u zraku ključno pitanje je li potrebna korjenita promjena dejtonskog poretka (nakon koje bi demografski najslabija strana, bosanskohercegovački Hrvati, izvukla tanji kraj) kako bi se tu zemlju uvelo u Europsku uniju ili je potrebno provoditi ono što već sam Dayton predviđa. Gledatelji su na ovom sučeljavanju bili uvelike pošteđeni nekih već otrcanih tema procjenjivanja povijesnih osoba i tumačenja povijesnih epizoda i epoha, pa se može reći da je debata ipak bila puno više usredotočena na sadašnjost i budućnost.

Kraj kampanje

Tragedija u Prečkom privremeno je zaustavila kampanju, a nakon jučerašnjeg sučeljavanja kandidati bi trebali utihnuti zbog Božića. Preostaje još samo petak kao dan u kojem će moći poslati posljednje političke poruke. Upravo za taj dan prebačena je i tiskovna konferencija poduzetnika i njegovog odvjetnika koji žele u javnost pustiti nešto što će, prema njima, baciti drugačije svjetlo na kavu s rokerom, suprugom kandidatkinje platforme Možemo. Hoće li takvo što doista štetiti Kekin ili će mobilizirati njezine najvjernije podržavatelje, ostaje nam vidjeti.

Ovako blizu Božiću pali su još i predsjednički izbori 2009., kada su 27. prosinca drugi krug osigurali Ivo Josipović i Milan Bandić; 28. prosinca 2014. godine, kada je Kolinda Grabar Kitarović ušla u drugi krug s Josipovićem, te 22. prosinca 2019. godine, kada je Zoran Milanović prošao u pripetavanje s Grabar Kitarović. Debata nije previše pomogla ni odmogla glavnim kandidatima. Ako se ne pojavi nešto posebno dramatično ili zanimljivo što bi kandidati mogli izjaviti ili netko o njima reći do petka navečer, tako će i ostati. Božićno doba obično u Hrvatsku dovede na nekoliko dana tisuće iseljenika iz bližeg i daljnjeg inozemstva, što bi možda moglo ići na ruku kandidatu HDZ-a. Međutim do sada su samo jednom glasovi iz dijaspore doista imali utjecaj na rezultat, a to je bilo u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine, kada je razlika između pobjednice Grabar Kitarović i dotadašnjeg predsjednika Josipovića, na temelju glasova u zemlji, bila manja od jedan posto.

Da zaključimo, ako se ne dogodi nešto izvanredno, u drugom krugu 12. siječnja možemo očekivati Milanovića i Primorca.