U LJETNOM KINU BAČVICE

14. Pričigin u Splitu zatvoren temom 'Zašto znanosti ipak treba vjerovati'

24.09.2021 u 23:52

Bionic
Reading

​Ovogodišnji 14. Festival pričanja priča Pričigin u petak navečer, u Ljetnom kinu Bačvice, zatvorili su znanstvenici razgovorom o znanosti

P​osljednjeg dana festivala ​pričalo se na temu​ Zašto znanosti ipak treba vjerovati, a moderator Petar Filipić ​u goste je doveo fizičara s Instituta Ruđer Bošković Sašu Cecija, pjesnikinju i popularizatoricu znanosti Moniku Herceg, povjesničara Tvrtka Jakovinu, Borisa Jokića iz Instituta za društvena istraživanja, fizičara, astronoma i splitskog gradonačelnika Ivicu Puljka, te matematičara Zvonimira Šikića.

Dvije priče iz budućnosti, odnosno parafrazirane priče iz jedne knjige ispričao je Ivica Puljak​ koji je rekao da priča o budućnosti zato što je tema znanost i povjerenje. Poručio je da budućnost pripada znanstvenicima i znanju. Ovo stoljeće neće biti samo stoljeće znanja već i stoljeće znanosti. To je zato što je svjetonazor modernog čovjeka znanstveni svjetonazor.

Ivica Puljak
  • 14. Pričigin u Splitu
  • 14. Pričigin u Splitu
  • 14. Pričigin u Splitu
  • 14. Pričigin u Splitu
  • 14. Pričigin u Splitu
    +2
14. Pričigin u Splitu Izvor: Cropix / Autor: Paun Paunovic / CROPIX

​"Ovaj svijet u kojem mi živimo će biti okružen raznim čudesima, znanosti i tehnologiji i u njemu će se najbolje osjećati oni koji budu znali. Budućnost će biti tako izvanredna da će oni koji se ne budu bojali​ u njoj uživati", kazao je Puljak te nakon priče o tramvaju i autonomnim vozilima pričao o personalnoj medicini koja će za desetak godina omogućiti da ljudi po sebi imaju puno senzora koji će u svakom trenutku nadzirati naše zdravlje.

"Danas znamo da smo bolesni kada nas nešto zaboli, a u budućnosti ćemo znati da smo bolesni prije nego nas zaboli", objasnio je Puljak.

U svojoj je priči najavio da će nas senzori upozoravati na to da nam se dogodio početak gripe, tumora ili pak Alzheimera dodavši da ćemo vjerojatno uvijek biti bolesni zato što je u ljudskom tijelu u svakom trenutku "nešto krivo".

Znanost je, rekao je Boris Jokić, takva da postoji i dokazuje nešto ali ona nije hladna činjenica.

"Znanost koja nema humanizma, znanost koja uz to nije usmjerena napretku ljudi ili tome da održava javno zdravstvo, da održava javno obrazovanje, javnu socijalnu skrb, da se brine za ljude, takva znanost ne vrijedi ništa. Jedino znanost koja se bori da ljudi i društvo ostanu slobodni, da napreduju, da imaju pozitivnu perspektivu, jedino takva znanost vrijedi", zaključio je Jokić.