Godine 2014., norveška arhitektonska tvrtka MAD Arkitektur imala je spreman plan, ali naišla je na prepreku. Njihov moderni prijedlog - stakleni, naravno - za obnovu jednog poznatog gradskog prostora višestruke namjene (Sandakerveien 58 B/C ) u osloškom kvartu Torshov, bio je odbijen od strane Ureda za upravljanje kulturnom baštinom grada i Komisije za planiranje i izgradnju. Komisija je, naime, zaključila da je planirana zgrada u neskladu s okolnim zgradama, izgrađenim u tradicionalnom skandinavskom stilu, piše Bloomberg.

Devet godina kasnije, kako je norveški list Aftenposten izvijestio u siječnju, MAD je iznio isti prijedlog, ali s iznenađujućom promjenom u pristupu i estetici; ovaj su put projektirali decentniju zgradu, koja se uklapa u arhitektonski okoliš.

Za norveški ogranak društvenog pokreta Architectural Uprising, ova njihova revizija dočekana je s pohvalama. Osnovan u Švedskoj 2014., prvo kao javna Facebook grupa, Uprising je kolektiv građanskih kritičara dizajna i arhitekture koji se protivi onome što nazivaju "nastavljujućim poružnjivanjem" (eng. "continued uglification") nordijskih gradova te zagovaraju povratak klasičnom dizajnu i arhitekturi. S više od 100.000 pratitelja na društvenim mrežama u oko 40 različitih podružnica, ono što je inicijalno bila Facebook grupa postala je važna platforma za one koji tvrde da bi javnost, a ne samo birokrati, arhitekti, investitori i vlasnici nekretnina, trebala imati glas u dizajniranju svojih urbanih okruženja.

Uz poruke i vidljivost pokreta Uprising, posljednjih su godina prijedlozi za preoblikovanje suvremenih dizajna i arhitekture u klasičnije skandinavske stilove postali sve učestaliji diljem regije. Takva je sudbina snašla, primjerice, projekte Ekmansgatan 5, kvart Upplands-Väsby i revitalizaciju uz obalu Skeppsbron - riječ je o redom švedskim projektima, čiji su originalni moderni dizajni kasnije bili preobraženi u tradicionalne. U Norveškoj, čiji je ogranak Uprisinga započeo 2016. i sada je najveći u regiji, niz nebodera pod nazivom Risørholmen preinačen je u skup tradicionalno nadahnutih bijelih kuća s crvenim krovovima.

MAD: Uprising treba shvatiti ozbiljno

Dizajn Sandakerveien 58 B/C nije preoblikovan samo na način da zadovolji kritičare iz Uprisinga, prema riječima Kurta Singstada, arhitekta i partnera u tvrtki MAD koji je radio na tom projektu, već se radilo o "pronalaženju rješenja koje bi, napokon, nakon toliko godina, omogućilo realizaciju ovog projekta."

Ipak, kritika Uprisinga trebala bi se shvatiti ozbiljno u eri dizajna koja je sklonija visokom kontrastu nego trajnosti, kaže on.

"Ono što gradimo danas trebalo bi stajati što je duže moguće, i da bi se to ostvarilo, moramo graditi na način koji će zgradu učiniti omiljenom kod javnosti, kod njenih korisnika," kaže Singstad. "Mislim da je važnije nego ikada da su zgrade smatrane lijepima od strane onih koji nisu arhitekti ili stručnjaci za estetiku. Oni koji stoje iza Uprisinga trebaju biti saslušani, jer kao i svi ostali imaju pravo imati osjećaje ili reakcije na arhitekturu."

Većina poruka Uprisinga prenosi se putem njihovih karakterističnih objava na društvenim mrežama, koje često imaju oblik "prije i poslije" memova: uparivanje povijesnih slika lokacija u Skandinaviji sa slikama istih lokacija nakon rušenja ili rekonstrukcije. Druga česta vrsta objava uspoređuje slike nove gradnje u različitim zemljama u Skandinaviji - dokaz, kako kažu članovi, "da ružnoće u arhitekturi nisu default opcija posvuda".

Ogranci Uprisinga u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj održavaju godišnje javne ankete kako bi odabrali "najružnije" zgrade u svojoj zemlji, što je nordijski ekvivalent Hollywoodskih Zlatnih Malina. Muzej posvećen Munchu i Nacionalni muzej u Oslu osvojili su norvešku Uprisingovu "Grøss Medalju" u anketama koje su uključivale preko 10.000 glasača.

"Velik dio pokreta Architectural Uprising jest ideja da arhitektura bude dostupna ljudima", rekao je Peter Olsson, moderatora Uprisingovih društvenih mreža i bloger.

"Možete reći da je zgrada lijepa ili ružna, a da pritom ne morate biti arhitekt. To je životno okruženje svih nas, i svatko bi trebao moći imati mišljenje o tome bez ismijavanja," dodao je.

Više pročitajte ovdje.