Studija 'Na tragu Kornjače - pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića' prikazuje mjesto pjesme u prozi u autorovu opusu, što je polazište za razmatranje autorova žanrovski i formalno razvedenog književnog diskursa koji uključuje i eseje te pjesme u slobodnom stihu.

S druge strane, pojmom tvarne imaginacije nastoji se opisati semantička, odnosno problemska razina autorova djela, koja se temelji na odnosu lirskog subjekta i materijalnog prostora, ističe se u priopćenju.

Prvo poglavlje donosi načelna određenja pjesme u prozi kao žanra, na koja se dovezuje razmatranje o njezinom statusu u hrvatskom pjesništvu šezdesetih godina 20. stoljeća, u kojemu važno mjesto zauzima Dragojevićev prvijenac 'Kornjača i drugi predjeli' (1961.), čijom se pomnom interpretacijom u drugom poglavlju utvrđuje problematika koja obilježava i kasnije knjige.

Treće poglavlje posvećeno je autorovoj esejistici kako bi se ukazalo na novu poziciju pjesme u prozi u knjigama od 70-ih godina prošloga stoljeća do danas. Na zapažanja o Dragojevićevoj esejistici nastavljaju se razmatranja o problemu imaginacije, važnome motivu autorovih eseja. Na osnovi Bachelardovih, Durandovih i Ricoeurovih uvida o imaginaciji nastoji se opisati i sadržajna i formalna razina autorova diskursa.

U četvrtom poglavlju Dragojevićeva ideja 'zamjeničnih igara' uporište je za opis lirskoga subjekta i svijeta, kao i načina funkcioniranja pjesme u prozi u zbirkama od 'Prirodopisa' (1974.) do 'Zvjezdarnice' (1995.). U njima pjesme u prozi dijele karakteristike s autorovim esejima, a ta je veza potencirana i čestim premještanjima istih tekstova iz knjiga eseja u knjige poezije.

'Zamjenične igre', kao i tvarna imaginacija, temeljne su kategorije Dragojevićeva poetskog mišljenja u kojemu se suprotnosti nastoje dovesti u točku ravnoteže, o čemu se govori u završnom poglavlju, koje donosi čitanje autorovih zbirki 'Hodanje uz prugu' (1997.), 'Žamor' (2005.) i 'Negdje' (2013.).

Branislav Oblučar rođen je 1978. u Bjelovaru. Diplomirao je kroatistiku i komparativnu književnost te doktorirao 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je zaposlen na Odsjeku za komparativnu književnost. Bavi se suvremenim hrvatskim pjesništvom, avangardom i ekokritikom. Stručne tekstove, književne kritike i eseje objavljivao je u periodici, stručnim zbornicima te na Trećem programu Hrvatskog radija. Autor je natuknica u Hrvatskoj književnoj enciklopediji i Leksikonu hrvatske književnosti - Djela.