''Xavia' oslikava mane i greške prošlosti i sadašnjosti smještene u blisku budućnost, u kojoj totalitarizam kao mogućnost ipak nije izumro, a nadu u pobjedu pravde održava tipični usamljeni junak koji s malom grupom prijatelja vodi naoko uzaludnu borbu protiv mašinerije apsolutne moći', rekao je Damir Hoyka u subotu navečer prilikom dodjele nagrade SFERA za najbolji hrvatski ZF roman u 2009. godini.

Ovo je njegov prvi roman i, kako kaže, na njemu je radio četiri godine. SFeraKon je prvi put posjetio prije nekoliko godina kad je započinjao s radom na 'Xaviji', a sa znanstvenofantastičnim je žanrom već dugo u doticaju. U razgovoru za tportal.hr rekao je da je odrastao na stripovima, ZF romanima i filmovima: 'Ja sam takoreći poniknuo iz takvog okoliša. Volim gledati, čitati i razumijevati stvari oko sebe, oči su mi uvijek bile uperene prema nebu i razmišljanjima kako doći do onog tamo svjetla. Čovjek se cijelog života bavi tom tematikom. Ja sam stripove promatrao kao nekakvu inspiraciju, a ne kao kraj priče. Krenuo sam od te inspiracije nadograđivati se u popularnoj znanosti i pokušati osmisliti nešto što će zaista biti relevantno.'

Osim njega, nagrađena je i počasna gošća konvencije Milena Benini, kojoj je uručena nagrada za najbolju kratku priču 'Plesati zajedno pod polariziranim nebom'. Svoju prvu priču Benini je objavila sa samo 14 godina u časopisu Sirius i smatra da su se odonda u Hrvatskoj na sceni ZF književnosti promijenili jedino trendovi: 'Prošli smo cijelu fazu cyberpunka, dok danas živimo u dobu u kojem je tehnologija svuda oko nas, pa je fascinacija novim strojevima sve manja. Danas se jedan dio pisaca više oslanja na znanstveni dio u pisanju, a drugi dio piše spekulativnu fikciju, što je zapravo spoj znanstvenog i fantasyja. U pisanju znanstvene fantastike novi se horizonti uvijek otvaraju, pa su sad popularni primjerice transhumanizam i biopunk.'

Bez obzira na problematiku specijaliziranih književnih festivala u Hrvatskoj, Benini smatra da je položaj SFeraKona zadovoljavajući. Ipak, istaknula je da je puno teže objaviti ZF ili fantasy roman jer to nije popularni žanr: 'Tržište je malo, a popularni romani u Hrvatskoj vezani su uz politiku ili skandale. Zbog toga danas više i ne postoje velika imena na području krimića ili ljubića kao u osamdesetima.'

Ovogodišnja tema SFeraKona bila je 'steampunk', podžanr znanstvene fantastike i spekulativne fikcije koji se bavi izmišljenim svjetovima u kojima je još uvijek glavni izvor energije parni stroj, a česti motivi uključuju satne mehanizme, dirižable, te strojeve i poznate ličnosti s kraja 19. stoljeća. Počasni gost Ian McDonald, britanski pisac znanstvene fantastike, često se spominje kao dio 'steampunka' zbog svog romana 'Desolation road'.

Premda zbog nedostatka sredstava SFeraKon ne dobiva preveliku marketinšku i medijsku pažnju, ipak je bitno napomenuti da je po broju posjetitelja jedan od najjačih ZF festivala u Europi. Brojke i posjećenost su tim impresivnije kad znamo da je SFeraKon u potpunosti volonterski festival, a nešto više o tome rekla nam je Mihaela Marija Perković, predsjednica za dodjelu nagrada Sfera:
 

'Mi SFeraKon kao konvenciju radimo po uzoru na Worldcon, gdje ljudi doslovno plate ulaznice kao i svi ostali i onda volontiraju. Naši predavači su svi volonteri, ali ne plaćaju upad. Prije tri godine, kada je Bruce Sterling bio gost, organizirali smo SFeraKon za dvije tisuće kuna. Organizacija je koncipirana tako da živimo ili od donacija Grada koji nas zaista podržava i od volonterstva, tj. entuzijazma pojedinaca.'

Jedan od većih ciljeva organizatora SFeraKona svakako je biti domaćinom Worldconakoji se ove godine održava u Australiji. Worldcon je druga najveća volonterski organizirana konvencija na svijetu.

SFeraKon već godinama ima svoju publiku, ali sve je više i onih koji iz znatiželje ili interesa za znanost dolaze slušati predavanja i sudjelovati u radionicama. To govori da se radi o festivalu s tendencijom rasta te da bi unatoč žanrovskoj specijaliziranosti mogao konkurirati ostalim hrvatski književnim i drugim festivalima.