Esejist, dramaturg, scenarist, dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd, redovni profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, David je ostavio dubok trag u srpskoj i regionalnoj književnosti kao jedan od najvažnijih intelektualaca svoje generacije.
Istaknuti srpski pisac, dramaturg i profesor Filip David, jedan od najvažnijih suvremenih srpskih književnika i intelektualaca, preminuo je u ponedjeljak, 14. travnja, nakon duge i teške bolesti, potvrđeno je za N1.
vezane vijesti
Rođen 1940. godine u Kragujevcu, David je ostavio dubok trag u srpskoj i regionalnoj književnosti kao jedan od najvažnijih intelektualaca svoje generacije. Bio je židovsko-srpskog porijekla, a njegovo djetinjstvo obilježio je Drugi svjetski rat – preživio je skrivajući se s majkom u blizini Fruške gore, dok su članovi očeve obitelji izgubili živote u logorima Sajmište i Jasenovac.
Rano je pokazao dar za književnost – još kao osnovnoškolac i srednjoškolac osvajao je nagrade za pisanje. Studirao je jugoslavensku i svjetsku književnost na Filološkom fakultetu te dramaturgiju na beogradskoj Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju.
David je dugi niz godina radio kao urednik Dramskog programa Televizije Beograd, a predavao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Bio je među osnivačima udruženja Nezavisni pisci i Beogradski krug te književne udruge Forum Pisac, poznate po angažmanu u burnim društvenim i političkim vremenima.
Autor je niza knjiga pripovijedaka, eseja i romana – među kojima se izdvajaju 'Zdenac u tamnoj šumi', 'Princ vatre', 'San o ljubavi i smrti', 'Kuća sećanja i zaborava' te esejističke zbirke 'Fragmenti iz mračnih vremena' i 'Jesmo li čudovišta', te 'Svetovi u haosu'. S piscem Mirkom Kovačem objavio je 'Knjigu pisama 1992.-1995.' Njegov književni rad više je puta nagrađivan – među brojnim priznanjima nalaze se NIN-ova i Andrićeva nagrada, kao i nagrade "Mladost", "Milan Rakić", BIGZ-a i Prosvete.
Kao scenarist i dramaturg, surađivao je na nekim od najznačajnijih filmova jugoslavenske kinematografije, uključujući 'Tko to tamo peva', 'Bure baruta', 'Okupacija u 26 slika' i 'San zimske noći'. U okviru Društva za kulturu, umjetnost i međunarodnu suradnju Adligat, čiji je bio suosnivač, gotovo dva desetljeća posvetio je razvoju Muzeja knjige i putovanja te Muzeja srpske književnosti, gdje je formirao zbirku vlastitih osobnih predmeta, uključujući pisaću mašinu i knjige s posvetama.
Djela su mu prevođena na brojne jezike, a njegove su priče uvrštene u brojne antologije. Njegov opus i intelektualno naslijeđe ostaju duboko upisani u suvremenu književnu i kulturnu povijest regije.
