Kroz raznolik program u trajanju od 18 do 24 sata koji će se održati u prostorima Muzičke akademije i u kojem svojim radovima sudjeluje na stotine studenata, cilj je publici svih uzrasta približiti uvid u vrijednosti i posebnosti visokoga umjetničkog obrazovanja. Inače, dan 17. siječnja 1963. godine francuski je umjetnik Robert Filliou proglasio milijuntim rođendanom umjetnosti, koji se otad naovamo svake godine obilježava posebnim programima diljem svijeta.

O 'Rođendanu umjetnosti' i raskošnom programu manifestacije razgovaramo s dekanom Muzičke akademije Igorom Lešnikom, inicijatorom ideje da se i u Hrvatskoj Filliouov 'Rođendan umjetnosti' dostojno proslavi, u suradnji četiri zagrebačke umjetničke akademije.

'Rođendan umjetnosti' u Hrvatskoj se obilježava posljednjih 18 godina i to zaslugom Hrvatskog radija. Kako ste došli na ideju da se uključite u ovaj projekt i 'Rođendan umjetnosti' obilježite kroz zajednički program četiriju fakulteta umjetničkog usmjerenja?

- S obzirom da umjetničko područje od 2008 godine zajedničkim snagama više akademija i fakulteta premijerno izvodi po jednu operu svake godine, Rođendan umjetnosti nametnuo se kao vrlo pogodan koncept za realizaciju novog formata putem kojeg bismo - umjesto samo uobičajene završne prezentacije gotovih radova – publici predstavili također i specifičnosti rada na različitim poljima umjetničkog područja.

Možete li ukratko predstaviti program?

- Šestosatni program odvijat će se u svim prostorima Muzičke akademije istodobno uz slobodno kretanje posjetitelja. Bit će tu gotovih djela koja se izlažu ili izvode, bit će prezentacija djela u nastajanju, prikazat će se postupci u radu – zapravo različite umjetničke tehnologije. Nemoguće je to sve nabrojati s obzirom da će stotinjak studenata i mentora istodobno u svim prostorima izlagati, slikati, svirati, pjevati, glumiti...a na publici je odabir gdje će se zadržati dulje ili kraće, možda i porazgovarati s onima koje zateknu u prostoru.

Izuzetno je zanimljiv koncept u kojem se 'Rođendan umjetnosti' obilježava kroz plasiranje sadržaja koji je u nastajanju ili nedovršen ili barem nije finalno izveden i to kroz izvedbu onih koji umjetnici formalno tek postaju po završetku akademskog obrazovanja - zašto ste se odlučili na taj pristup?

- Rekao bih da kreiramo jedan novi format, prepun otvorenosti i prostora za ideje, najviše iz želje za prikazivanjem posebnosti rada na umjetničkom području. Onaj dio publike koji se nije bavio umjetničkim radom a zanimaju ga naši postupci moći će dobiti bolju ideju o tome kako umjetnost nastaje. Primjerice, na otvaranju će dekani izvesti kratki performans koji bih radno nazvao "Postanak umjetnosti prema R. Fillou": umjetnost je nastala 17. siječnja prije točno milijun (i šezdeset godina) kad je netko suhu spužvu namočio u kantu s vodom! Naglasak je na kreativnosti pa pritom nije važno da li ste neku od akademija tek upisali ili ste profesor koji mentorira studente.

U najavi se ističe da će je riječ o 'slobodnom protoku sadržaja neopterećenom uobičajenim oblicima predstavljanja kako je i priželjkivao tvorac ideje Robert Filliou'. Na koji način i kroz kakav koncept se Rođendan obilježava u susjednim zemljama?

- Jedan od najzastupljenijih formata u Europi ali i globalno je radiofonijski i to u području ARS ACUSTICA. Na taj način je 'Rođendan umjetnosti' obilježavan u Hrvatskoj proteklih 18 godina, a ove godine ćemo u suradnji s dramskim i glazbenim programom Hrvatskog radija ponovno imati uključenje izravnim radijskim prijenosom u EBU mrežu te video streamingom na njihovoj platformi. Autori ovogodišnje ars acoustica su studenti kompozicije Muzičke akademije i redatelj Hrvoje Korbar a izvođači su studenti Akademije dramske umjetnosti i Muzičke akademije. Video streaming ove dvadeset minutne produkcije će itekako začiniti radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti.

Ovo je jedinstvena prilika da se svim posjetiteljima privremeno 'otključa' sadržaj zatvoren za javnost te da iz prve ruke dožive susret sa radovima u nastajanju u sklopu umjetničkog obrazovanja.

- Kvalitetna komunikacija je svakako ključna za razumijevanje umjetničke poruke koja nije uvijek jednoznačna, a po prirodi stvari je podložna različitim tumačenjima. Uvid u postupke pa i materijale odnosno medije kojima se umjetnici koriste u stvaranju sigurno doprinosi tome da publika bolje razumije ili osvještenije interpretira ili osjeća umjetničko djelo. To je i jedan od razloga zbog kojeg su svi prorgamski blokovi zamišljeni u trajanju od dvadesetak minuta.

U kojoj mjeri mislite da približavanje ovog sadržaja utječe na promjenu percepcije o kulturno umjetničkom obrazovanju i postoji li način da se ovakva ideja/inicijativa/sadržaj održava s nekim kontinuitetom?

- Riječ je o procesu davanja i primanja koji je i višeznačan. Uvid u postupke može promijeniti mnogo, ali isto tako i ne mora nešto promijeniti u pojedinca. To ovisi o ambiciji i doživljaju s obje strane: kako kod onih koji stvaraju ili odašilju umjetnički sadržaj tako i kod onih koji taj sadržaj primaju. Taj krug je zapravo nedovršiv i nije ga niti potrebno u potpunosti racionalizirati. Za mnoge je bit umjetnosti postavljanje pitanja umjesto iznalaženja odgovora ili znanstveno potvrđenih istina. Nazovimo to principom 'osjećam dakle jesam' A to je stanje koje traje te samim time pruža i dobru osnovu za njegovanje ovakvog formata i ubuduće.

Program 'Rođendana umjetnosti' na Muzičkoj akademiji:

Kroz raznolik program u trajanju od 18 do 24 sata koji će se održati u prostorima Muzičke akademije i u kojem svojim radovima sudjeluje na stotine studenata, cilj je publici svih uzrasta približiti uvid u vrijednosti i posebnosti visokoga umjetničkog obrazovanja. Domaća proslava Rođendana umjetnosti uključit će prikaz nastajanja dramskih predstava, uvježbavanje glazbenih izvedbi, izradu likovnih radova, primjenu umjetničkih rješenja u videoigrama, znanstvene radove u umjetnosti, stvaralačke susrete u studiju za snimanje ili na koncertu, u muzeju, u galeriji, potom diseminaciju umjetničkih rezultata putem radijskih i televizijskih postaja, izložbi ili predstava – sve to čini slobodan protok sadržaja neopterećen uobičajenim oblicima predstavljanja kako je i priželjkivao tvorac ideje Robert Filliou.

Na isti će se način u cijelom svijetu obilježiti 1.000.060-i međunarodni Rođendan umjetnosti. Šestosatni program simbolički će uključiti po jedan sat programa za svako desetljeće dosadašnjeg održavanja manifestacije u koju će se i ove godine izravno uključiti Europska radiodifuzijska unija (EBU) putem Dramskoga i Glazbenoga programa Hrvatskog radija i video streaminga. Akademija dramske umjetnosti predstavit će najbolje radove studenata različitih odsjeka: fragmente recentnih ispitnih produkcija Odsjeka glume – predstave Othello Williama Shakespearea, solističke nastupe studenata Odsjeka plesa, otvorenu probu glazbeno-plesne izvedbe za Muzički biennale Zagreb 2023. studenata Odjeka plesa i Jazz-ansambla Muzičke akademije, DeSADU - javna čitanja tekstova studenata Dramaturgije, program radija KRADIO FM (emitiranje podcasta, razgovori sa studentima triju akademija, late night pozivi, radiofonijsko čitanje studentskih tekstova), projekcije studentskih filmovakratkih forma Odsjeka filmske i TV režije, proces montaže jednostavnijih igranih i dokumentarnih formi i montažu zvuka Odsjeka montaže te prezentaciju programa razvoja videoigara - Edu4Games.

Akademija likovnih umjetnosti predstavit će se nizom aktivnosti kojima će široj javnosti prezentirati djelovanje svih šest odsjeka Akademije. Studenti Slikarskog odsjeka na cjelovečernjoj radionici portretirat će posjetitelje i predstaviti svoje radove; Odsjek za animirani film i Nove medije ponudit će presjek najboljih studentskih animiranih filmova u posljednjih deset godina. Kiparski i Nastavnički odsjek predstavit će skulpture većeg i manjeg formata te instalacije studenata: instalaciju Jelene Bogdanić Plastično igralište, skulpturu studenta Kiparskog odsjeka Leonarda Loscialea; instalaciju alumne Grafičkog odsjeka Monike Milas. Također, Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina održat će cjelovečernju radionicu retuša te postaviti izložbe kopija i vježbi konzervatorsko- restauratorskih radova. Odsjek za animirani film i Nove medije će postaviti umjetničke instalacije svojih studenata završnih godina studija i alumna smjera Novi mediji.

Grafički odsjek predstavit će projekt izrade videoigara Edu4games, videoradove alumna i nekoliko umjetničkih instalacija. Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta posjetiteljima će omogućiti direktan kontakt sa studentima s ciljem upoznavanja uloge dizajna u društvu. Kroz spomenuto druženje pod nazivom Dizajner je prisutan / Dizajner je dar nastojat će se objasniti metodologija dizajnerske prakse i interdisciplinarni karakter profesije koja se nerijetko pogrešno doživljava. Teza da dizajner nije samo estet i onaj koji se uključuje na kraju, već punopravni član i dar svakom kolektivu bit će argumentirana prikazom selekcije recentnih studentskih ostvarenja iz raznih područja dizajna.

Muzička akademija kao domaćin događanja predstavit će se nastupima različitih komornih sastava i ansambala s djelima od baroka do najnovijih skladbi studenata Odsjeka za kompoziciju i teoriju glazbe, javnim satovima te otvorenim probama Duhačkog orkestra te Gudačkog komornog orkestra Muzičke akademije. Posjetitelji će imati priliku doživjeti kako se uvježbavaju skladbe za nastupe, kako se koristi elektronička oprema u suvremenim skladbama te kako nastaju izvedbe u kojima zajednički sudjeluju glumci, plesači i glazbenici poput probe glazbeno-plesne izvedbe za Muzički biennale Zagreb 2023. studenata Odsjeka plesa ADU i Jazz ansambla MA.

Kao gosti nastupit će i studenti Muzičke akademije u Puli, Glazbenog odjela Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, Odsjeka za glazbenu umjetnost Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Ulaz na program je slobodan.