Deset godina nakon što je uz veliku pompu lansiran te nešto više od sedam godina nakon promjene vlasti koja ga je privremeno stopirala, arhitektonski projekt 'Skoplje 2014.', u javnosti poznat kao niz baroknih i pseudoantičkih spomenika kojim je tadašnja makedonska populistička vlada htjela pokazati zube Grčkoj i ostatku svijeta, ponovo hvata zamah
Najavio je to Hristijan Mickovski, aktualni makedonski premijer koji dolazi iz redova desno-konzervativne stranke VMRO-DPMNE, a vlast je osvojio premoćnom pobjedom na izborima u svibnju. Mickovski je izdanak stranke koja je projekt prije petnaestak godina i formalno inaugurirala, te iako je u međuvremenu manji dio tadašnjeg vrha stranke osuđen za korupciju, a tadašnji premijer Nikola Gruevski i dalje se skriva u Mađarskoj pod skutima Viktora Orbana, još uvijek se ne odriče njihovog nasljeđa.
vezane vijesti
Mickovski je u nedavnom razgovoru za makedonsku redakciju Radija Slobodna Europa rekao kako ga, kao građanina Skoplja, brine veliki broj nedovršenih zgrada u glavnom gradu Sjeverne Makedonije. 'Još uvijek se analizira njihov pravni status, jer dio tih objekata su privatne investicije, pa ih država ne može sanirati. Novac za dovršetak tih zgrada rebalansom ovogodišnjeg proračuna nije predviđen, no nakon što završimo analizu, budite sigurni da će već u proračunu za iduću godinu biti završeno ono što je posao države', rekao je Mickovski.
Dodao je i da ne bi raspravljao o estetskim ukusima, no da preferira modernu arhitekturu ispred barokne. 'Ljubitelj sam modernog stila i volio bih da sve te zgrade i objekti budu što prije završeni, samo da ne naruže lice glavnog grada, jer su do sada bili zaboravljeni. Hoćemo li od toga odustati, to trebaju reći stručnjaci, arhitekti', rekao je Mickovski.
Korupcija, svađa s Grčkom...
Podsjetimo, projekt antikvizacije Skoplja izazvao je žestoke kritike stručne javnosti, ne samo iz razloga potpunog urbanističkog sljepila u odnosu na dotadašnju arhitekturu Skoplja, već i zbog blatantnog favoriziranja vladinih 'kućnih' arhitekata i izvođača radova te rasipanja javnih resursa. Također, 'Skoplje 2014.' prelilo je čašu strpljenja Grčke, koja je u tim trenucima već 20 godina s tadašnjom Republikom Makedonijom vodila spor oko imena zemlje.
Spor s Grčkom je na koncu razriješen 2018., Prespanskim sporazumom nakon kojega je zemlja promijenila ime u Sjeverna Makedonija te dvije godine kasnije ušla u NATO. Ovome je prethodila promjena vlasti, koju je 2017., uz obilatu pomoć međunarodne zajednice preuzeo drugi populistički premijer, socijaldemokrat Zoran Zaev. On je u kampanji bombastično najavljivao rušenje pojedinih spomenika sagrađenih u sklopu projekta Skoplje 2014., no od toga naravno nije bilo ništa. Većina zgrada ostala je zjapiti nedovršena, dio njih nisu prošle tehnički pregled, a tek dio njih prenamijenjene su u garaže i parkinge.
Ni lijevi se ne bune
Da će se takva praksa prekinuti, a projekt tako i simbolički ponovo pokrenuti, potvrđuje i gradonačelnik skopske općine Centar Goran Gerasimovski, izabran iz redova danas oporbenog SDSM-a. 'Činimo ono što možemo kako bismo zaokružili sliku centra Skoplja. Ako su neki sudski postupci za pojedine objekte završeni i te zgrade su 'čiste', neću dopustiti da ostanu nedovršene', rekao je Gerasimovski za Radio Slobodna Europa.
Kao prvi praktičan primjer revitalizacije projekta ovaj medij navodi crkvu Sv. Konstantina i Elene u središtu Skoplja, čija izgradnja je započela 2012., a trebala je biti gotova u roku od tri godine. Izgradnja je u međuvremenu prekinuta, a limeni krovovi buduće crkve i dalje zauzimaju veliki dio ulice. Makedonska pravoslavna crkva za RSE je potvrdila da je ovog ljeta nastavila radove na obnovi crkve, no nije jasno tko ih provodi, jer je tvrtka Beton koja je navedena kao izvođač projekta u postupku likvidacije. Crkva odbija javno reći koliko je na izgradnju potrošeno te koliko će tek potrošiti, no prema podacima istraživačkih medija, u ovu je svrhu prikupljeno oko 2 milijuna eura.
