Tema posljednjeg okruglog stola prije javne rasprave za građanstvo, koja će se održati u četvrtak, 14. listopada u dvorani Pučkog učilišta, bili su Dioklecijanovi podrumi. Prema predloženom Planu, podrumima bi trebala upravljati posebna jedinica koja bi vodila brigu o tom prostoru unutar palače.

Tijekom rasprave je objavljen podatak da bi podrumima, ako Grad tako odluči, trebala upravljati gradska tvrtka Obala d.o.o. koja je nedavno osnovana zbog dvojbene obnove i dogradnje Turističke palače na Rivi.

Činjenica da bi jedna gradska služba i tvrtka vodila brigu o važnom turističkom resursu, ali i izuzetno atraktivnom dijelu antičke baštine inače nije zabrinjavajuća, ali zbog specifične situacije u Splitu odluka je po mnogima poziv na uzbunu. Nepostojeće reference tvrtke Obala d.o.o. kao i činjenica da se nitko iz Grada ili te tvrtke nije pojavio na okruglom stolu s relevantnim sugovornicima o temi upravljanja Dioklecijanovim podrumima, dodatni su razlozi za podozrenje i zabrinutost. U crnohumornom scenariju, u podrumima već vidimo šoping-centar.

Inače konstruktivna rasprava u kojoj su uz moderatore sudjelovali i Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog zavoda i direktor Turističke zajednice Vedran Matošić, te predstavnici zainteresiranih udruga se vodila o načinu organiziranja institucije koja bi trebala upravljati podrumima, kao i povijesnom jezgrom. Kritički se govorilo o dosadašnjim problemima i propustima, no konsenzus je postignut oko činjenice da Dioklecijanovim podrumima treba upravljati multidisciplinarno tijelo koje bi vodilo brigu o konzervatorskom dijelu, prezentaciji, ali i oblikovanju 'nove kulture' u tom prostoru.

Dioklecijanovi su podrumi tri velika kompleksa, istočni i zapadni sklop prostorija te središnja komunikacija od Rive do Peristila. Prostorima iskopanima prije pet desetljeća, posljednjih tridesetak godina je s više ili manje uspjeha upravljala Hrvatska udruga likovnih umjetnika (HULU). Dosadašnji godišnji prihodi podruma su bili oko četiri milijuna kuna, pa se povukla paralela s dubrovačkih 70 milijuna kuna ostvarenih na razgledu zidina, ali je razumno zaključeno da podrumi imaju limit kapaciteta i ne može ih se potpuno komercijalizirati. Isto tako, neusporediva je struktura dubrovačkog i splitskog turizma, kao i različiti karakter splitske antičke baštine u odnosu na dubrovačko graditeljsko nasljeđe.

Građanstvo je i ovaj put iskazalo potpunu nezainteresiranost, kako na okruglim stolovima tako i u elektroničkoj komunikaciji.