Žiri je radio vrijedno i predano, posvjedočila je predsjednica žirija za dramu Željka Turčinović, zahvalila Božidaru Bobanu što je došao na konferenciju te izvijestila kako je ove godine dodijeljena i posebna Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnici Mariji Sekelez za uspješno petnaestogodišnje ravnateljstvo Gradskoga kazališta 'Žar ptica' iz Zagreba koje je 'oživjela' i otvorila mladim glumcima i djeci koja mogu besplatno pratiti predstave.

Kako, među ostalim, stoji u obrazloženju nagrade Božidaru Bobanu on je 'uspješno živeći neku drugu kazališnu epohu od one u kojoj je započeo svoj profesionalni put, u nova vremena i novim generacijama prenio zanos, predanost i temeljitost na kojoj je počivala poetika njegova i prethodnih mu umjetničkih naraštaja'.

Uz laureata Miru Belamarića vežu se pak, ističe se u obrazloženju, 'neke od najzapaženijih opernih predstava koje su u drugoj polovici prošloga stoljeća označile vrhunac cjelokupne hrvatske operne reprodukcije, a u više od 40 godina dugoj umjetničkoj karijeri Belamarić je svojim talentom, znanjem i nepogrešivom intuicijom obilježio i obogatio operni repertoar zagrebačkoga HNK-a.'

Ljuština: glumište nije u fokusu zanimanja javnosti

Direktor Nagrade hrvatskoga glumišta Duško Ljuština ocijenio je kako glumište nije u fokusu zanimanja javnosti, ali je i podsjetio kako se ove godine ta nagrada dodjeljuje u ozračju dviju obljetnica - 155 godina otkako se u Zagrebu igraju predstave na hrvatskome jeziku te 120 godina od otvaranja nove zgade Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu sa 750 mjesta u vrijeme kada je Zagreb imao 40 tisuća stanovnika. Podsjetio je i na podatak kako je 1833. godine zagrebački veletrgovac i posjednik Kristofor Stanković dobio glavni zgoditak bečke lutrije u iznosu od 30 tisuća dukata i kao privatnu investiciju odlučio podići kazališnu zgradu, rekavši kako bi možda i danas neki koji imaju novca mogli slijediti Stankovićev primjer.

Za najbolja ostvarenja u području dramske umjetnosti objavljene su tako nominacije za više kategorija, među kojima i najbolju predstavu u cjelini, za najbolje redateljsko ostvarenje, najbolju žensku i mušku ulogu, sporednu mušku i žensku ulogu, te za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika u drami također za žensku i mušku ulogu.

Za najbolju predstavu u cjelini nominirane su tri predstave 'Kristofor Kolumbo' Miroslava Krleže u režiji Renea Medvešeka i izvedbi Zagrebačkoga kazališta mladih, 'Virginia Woolf' Damira Zlatara Freya prema 'Tko se boji Virginije Woolf' Edwarda Albeeja u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Istarskog narodnoga kazališta - Gradskoga kazališta Pula, obje predstave nominirane su u četiri kategorije, te '260 dana' Marijana Gubine u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Hrvatskog narodnoga kazališta u Osijeku, koja ima i najviše nominacija - u ukupno šest kategorija.

Ferenčina, Medvešek i Zlatar Frey za režiju tih predstava nominirani su i u kategoriji najboljega redateljskog ostvarenja u području dramske umjetnosti.

Za nagradu za glavnu žensku ulogu nominirane su Nela Kocsis za ulogu Marthe u predstavi 'Virginia Woolf' Damira Zlatara Freya, Anja Šovagović-Despot za ulogu Violet Weston u predstavi 'Kolovoz u okrugu Osage' Tracy Letts u režiji Slađane Kilibarde i izvedbi Gradskoga dramskog kazališta Gavella iz Zagreba te Nina Violić za ulogu Eve u predstavi 'Vučjak' Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana i izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Nominirani za nagradu za glavnu mušku ulogu su Aleksandar Bogdanović za ulogu Georgea u predstavi 'Virginia Woolf', Dražen Čuček za ulogu Henryja u predstavi 'Prava stvar' Toma Stopparda u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba, te Borko Perić za ulogu u predstavi 'Jazavac u Kerempuhu' Olivera Frljića, Hrvoja Kečkeša, Vilima Matule, Borka Perića i Rakana Rushaidata u režiji Olivera Frljića i izvedbi Satiričkog gradskog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

Predsjednik žirija za operu Branko Mihanović izvijestio je o nominacijama u toj kategoriji pa su tako za najbolju predstavu u cjelini nominirane opere'Madame Buffault' Borisa Papandopula, novopronađeno i praizvedeno Papandopulovo djelo pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka i u režiji Dore Ruždjak Podolski, 'Mefistofele' Arriga Boita pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Michała Znanieckog i izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta Split, te 'The turn of the screw' Benjamina Brittena pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković, u režiji Ozrena Prohića i koprodukciji HNK Ivana pl. Zajca i HNK u Šibeniku.

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje nominirani su maestro Nikša Bareza za operu 'Mefistofele', Ozren Prohić za režiju opere 'Mislibolesnik iliti Hipohondrijakuš' anonimnoga kajkavskog autora te Dora Ruždjak Podolski za režiju opere 'Madame Buffault' Borisa Papandopula.

Nominirane za najbolju žensku ulogu u operi su Anamarija Knego za ulogu gospođice Jessel u operi 'The turn of the screw', Kristina Kolar za ulogu Aide u operi 'Aida' Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Dražena Siriščevića i izvedbi ansambla 60. Splitskoga ljeta, Dubravka Šeparović Mušović za ulogu Jele u operi 'Ekvinocij' Ivana Brkanovića pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Igora Pisona i izvedbi HNK u Zagrebu.

Za mušku ulogu u operi nominirani su Ivica Čikeš za ulogu Mefistofela u operi 'Mefistofele', Domagoj Dorotić za ulogu Ive Ledinića u operi 'Ekvinocij' i Ljubomir Puškarić za ulogu Onjegina u operi 'Evgenij Onjegin' Petra Iljiča Čajkovskog pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Michała Znanieckog i izvedbi HNK u Zagrebu.

Predsjednik žirija za balet Svebor Sečak objavio je imena nominiranih za najbolja umjetnička ostvarenja u baletu, pa su tako za najbolju predstavu u cjelini nominirani 'Alisa' Roberta Morana u koreografiji Ashleya Pagea i izvedbi HNK-a u Zagrebu, 'Bajadera' Ludwiga Minkusa u koreografiji Vasilija Medvedeva i izvedbi HNK u Zagrebu te 'Đavo u selu' Frana Lhotke u koreografiji Pije i Pina Mlakara – koreografiju prenijeli Ljiljana Gvozdenović i Dinko Bogdanić u izvedbi HNK u Splitu. Sečak je podsjetio kako se ove godine obilježava 80 godina od prve izvedbe našega najpoznatijega baleta 'Đavo u selu'.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje u baletu nominirani su Leo Mujić za koreografiju baleta 'Ana Karenjina', Ronald Savković za koreografiju baleta 'Orašar - Evolution' na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog i izvedbi HNK Ivana pl. Zajca Rijeka te Ivan Josip Skender za dirigentsko ostvarenje u baletu 'Bajadera' Ludwiga Minkusa.

Nominirane za najbolje baletne uloge su Pavla Pećušak za ulogu kneginje Jelisavete Fedorovne Tverske – Betsy u baletu 'Ana Karenjina' i ulogu Giselle u baletu 'Giselle' Adolphea Adama, Edina Pličanić za ulogu Ane Karenjine u baletu 'Ana Karenjina' i Mirna Sporiš za ulogu Kraljice Herz u baletu 'Alisa' Roberta Morana.

Za najbolju mušku baletnu ulogu nominirani su Vuk Ognjenović za ulogu Colasa u baletu 'Vragolasta djevojka' F. Herolda i P.L. Hertela, Tomislav Petranović za ulogu Charlesa u baletu 'Alisa' Roberta Morana i Lev Šapošnikov za ulogu Staroga mačka u baletu 'Mačak u čizmama' Brune Bjelinskog u koreografiji Ljiljane Gvozdenović i izvedbi HNK u Splitu.

Za najbolju kazališnu scenografiju nominirani su Ivan Kirinčić za balet 'Ana Karenjina, Tanja Lacko za predstavu 'Kristofor Kolumbo' i Vesna Režić za operu 'Ivica i Marica', dok za nagradu za najbolju kostimografiju konkuriraju Saša Došen Lešnjaković za predstavu '260 dana', Alan Hranitelj za balet 'Ana Karenjina' i Juraj Zigman za operu 'Aida'.

Predsjednik HDDU-a Slavko Juraga najavio je kako će svečana dodjela Nagrada hrvatskoga glumišta biti 24. studenoga.