Sudeći prema reakcijama naših sugovornika, nova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek već u prvim danima mandata suočit će se s nekoliko gorućih problema koji zahtijevaju hitno rješavanje.

Tako Mišo Nejašmić ispred izdavača i knjižara apelira na brzo donošenje odluka u politici prema knjizi, kako bi se u preostala dva mjeseca spasila godina u sektoru za koji kaže da je devastiran, a ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar navodi da je urgentni problem filmske industrije rješavanje nacionalnog sustava poticaja za strane ekipe koje snimaju u Hrvatskoj. Obustavljenjeodlukom ministarstva Zlatka Hasanbegovića, a ostalo je dugovanje države prema međunarodnim partnerima u iznosu od 20,6 milijuna kuna.

Naši sugovornici dalje ističu probleme gomilane godinama, kako u mandatu Zlatka Hasanbegovića, tako i njegovih prethodnika Berislava Šipuša i Andreje Zlatar Violić, a njihovi odgovori mogu se podvesti pod zajedničku želju za primarnom organizacijom sustava i donošenjem ključnih strategija po sektorima, kao i već dugo najavljivane Strategije kreativnih industrija.

Nina Obuljen Koržinek


449519,449287,449189,448487

Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara

Novu ministricu dočekao je devastirani sektor. Čeka je izuzetno puno posla po svim segmentima resora. Kratkoročno, na području kulturne politike knjige morat će donositi brze odluke da se u preostala dva mjeseca spasi ova godina. Srednjoročno, uz donošenje proračuna za 2017. ubrzanje rada, donošenje i implementacija Strategije kreativnih industrija, zatim evaluacija i donošenje Strategije poticanja čitanja te pokretanje procesa njene implementacije. Dugoročno je potrebno uspostaviti efikasan sustav poticanja knjižnog stvaralaštva te održive infrastrukture koja će moći odgovoriti potrebama, ali i izazovima pred kojima se nalazi naše društvo.

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra

Urgentan problem zove se - poticaji. Sustav je posljednjih mjeseci obustavljen. Želimo li održati unosan nacionalni posao izvoza usluga te pokušati povratiti obraz, bit će potrebno pokrenuti zamrli mehanizam, osigurati sredstva, okupiti solidarne sektore poput gospodarstva i turizma. To je sve prema Zakonu o audiovizualnoj djelatnosti nadležnost Ministarstva kulture. Isto ministarstvo, kao osnivač Hrvatskog audiovizualnog centra i njegov zakonski ‘staratelj’, snosi određenu odgovornost za normativni i ustrojstveni nesklad koji je potrebno riješiti. Statuti, sistematizacije mogu biti prijeteći u našoj praksi. Na sličan način, čitavoj djelatnosti prijete neki anti-filmski članci u radnoj i poreznoj regulativi. Valja usvojiti cjelovita izuzeća za djelatnost, kao što je imaju neke druge djelatnosti. Nadam se da će nastupiti razdoblje za neatraktivne, a ljekovite poteze vlasti. Osnovnu želju izrekao je dr. sc. Hrvoje Turković nedavno na novinskoj konferenciji: ‘Želimo ministarstvo s kojim je moguće komunicirati.’

Emina Višnić, direktorica Rijeka2020 Europska prijestolnica kulture

Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture projekt je od lokalnog i europskog značaja, ali je iznimno bitan i za cijelu zemlju. Od nove ministrice, s obzirom na njenu dokazanu europsku orijentaciju, stručnost i iskustvo, očekujemo iskrenu i konkretnu podršku te aktivno uključivanje ne samo Ministarstva kulture, nego i drugih ministarstva, odnosno cijele Vlade. Uvjereni smo da će ministrica stati iza ovoga projekta i pomoći osigurati da dobije status projekta od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Marin Blažević, intendant HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

Od dvije daleko najkompetentnije osobe u Hrvatskoj da preuzmu upravljanje Ministarstvom kulture, jedna je prije desetak dana imenovana direktoricom Rijeke – Europske prijestolnice kulture 2020, Emina Višnić, a druga je upravo Nina Obuljen Koržinek. Sudeći prema novoj konstelaciji ključnih kadrova u kulturi, pred nama koji sudjelujemo u kreiranju kulture je prilika kakvu do sada nismo imali. Ideološke razlike mogle bi konačno postati predmet važnih rasprava, dok u donošenju odluka ipak prevladava kriterij stručnosti. Kolegica Obuljen Koržinek ulazi u red vrhunskih stručnjaka u širokom spektru kulturnih politika i bilo bi neprimjereno da joj se već na dan izbora namećem bilo kakvim očekivanjima. Ona, siguran sam, zna što joj je i kako činiti, kao što to u svome djelokrugu, kao privremeni intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci, znam i ja. Treba mijenjati Zakon o kazalištima.

U Ministarstvu kulture u mandatu Zlatka Hasanbegovića nije napravljena sistematizacija, a to je tek početak velikog posla koji očekuje novu ministricu

Branko Franceschi, ravnatelj Galerije umjetnina Split

Očekujem da će Nina Obuljen Koržinek nastaviti s uspješnim radom i izboriti se za veća proračunska sredstva. Smatram važnim da Ministarstvo kulture operacionalizira što bolje pozicioniranje naše umjetnosti na međunarodnoj sceni osnivanjem kulturnih centara u strateški definiranim kulturnim prijestolnicama i poticanjem projekata te sudjelovanja naših umjetnika i kustosa u međunarodnoj kulturnoj razmjeni. Očekujem poticanje: mobilnosti institucija zadržavanjem broja zaposlenih na održivoj operativnoj razini, mogućnosti da ravnatelj pri preuzimanju dužnosti formira svoj tim te sinergije institucionalnog i nevladinog sektora. Potom, reguliranje tržišta umjetnina i njegovo poticanje oslobađanjem od poreza.

Sanja Bachrach Krištofić, grafička dizajnerica i autorica izložbi

Osnovno: proračun za kulturu mora biti veći od sadašnjeg, iznad 1 posto. Kultura ne može biti državno nahoče. Zatim kvaliteta, stručnost, suradnja s onima koji od kulture žive i stvaraju, na svim razinama. Svako ministarstvo, pa tako i kulture, radi s nama i za nas, građane. Izabrani su da govore u ime većine, ali i da štite manjinu. Oni su glas onih koju jesu, ali i onih koji nisu glasali za njih - to je jedini preduvjet ravnopravnosti i jednakovrijedne zastupljenosti novih ideja. Zato su važne dugoročne i kratkoročne kulturne strategije i planovi, doneseni u dijalogu i dogovoru svih zainteresiranih strana uz jasan zakonski okvir kojim će se programi provoditi mimo/poslije izmjena pojedine vlasti i različitih politika. Briga o kvalitetnijem prisustvu kulture u društvu. Zaštita prava umjetnika i poduzimanje poreznih mjera/olakšica koja potiču sponzorstva u kulturi od strane privatnog sektora. U slučaju dizajna potreban je što konkretniji razvoj suradnje domaćih dizajnera i industrija na konkurentnim proizvodima.

Nikola Petković, predsjednik Hrvatskog društva pisaca

Problemi s kojima se naša književnost suočava su kronični i akutni. Budući da su kronični duže vrijeme među nama, njima se i sustavnije bavimo. Radi se o socijalnom i profesionalnom položaju autora, o usustavljivanju profesionalizacije zvanja spisatelj, o humanizaciji i profesionalizaciji odnosa izdavač-autor, definiranja minimalne cijene kartice, o demonopoliziranju prava na javnu posudbu te o konačnom uspostavljanju lanca distribucije knjige, odnosno o reartikulaciji i reafirmaciji knjižara kao mjesta nesmetane cirkulacije knjiga te komunikacije teksta i čitatelja. Ono akutno što treba rješavati je oslobođenje književnosti koja je za vrijeme 'ministriranja' arhivara Hasanbegovića i njegovih jataka dosegla razinu ideologizacije ravnu ždanovizmu u kojoj je književnost za samo nekoliko mjeseci blickriga jedne interesne hunte izgubila prostor autonomije, izvana se podijelila na podobnu i nepodobnu, da bi prva postala sluškinja u književnost nikad dobrodošlih ideologija.