Tema gastarbajtera zanimljiva je kao fenomen koji, napomenuo je Buden u najavi seminara, kao niti jedan drugi ne sublimira istinu prošlosti bivše Jugoslavije. 'U njemu se, na neobično transparentan način, ukazuje traumatski kontinuitet te prošlosti sa sadašnjošću u kojoj živimo i budućnošću ka kojoj se krećemo', ustvrdio je.

Buden napominje kako su gastarbajteri bili rani simptom naše suvremenosti koji je najavio globalni kapitalizam, no uvijek su bili i ostali stranci u društvu i kulturi koje su napustili, kao i u onima u koje su kao gosti došli.

'Poput proletera iz ranog razdoblja kapitalističke modernizacije gastarbajter je bio i ostao čovjek bez domovine, persona non grata u svijetu koji stvara', ocijenio je.

Baš kao takav, dodao je Buden, on ujedno 'personificira neosvještenu avangardu nove transnacionalne i transsocijalne solidarnosti koja danas, u liku globalne migracije, na ruševinama modernističkih država blagostanja traži formu svoje političke artikulacije'.

Zaključio je kako nam se u liku gastarbajtera 'svojedobno ukazala budućnost za koju smo bili slijepi, kao što u njemu danas, osvrćući se, otkrivamo prošlost koju smo potisnuli'.

Seminar otvara predavanje Nebojše Jovanovića, u kojemu će taj filmski teoretičar historizirati motiv gastarbajtera, s glavnom tezom da se on ne bi smio gledati u izolaciji, već kao dio šireg repertoara filmskih reprezentacija i narativa.

U subotu će se, među ostalim, održati predavanje Gala Kirna o gastarbajterima u kontekstu ekonomske transformacije jugoslavenskog tržišnog samoupravljanja.

Stipe Ćurković će imati izlaganje 'Gastarbajter kao simptom', Julija Kranjec 'Migracije danas - (ne)poželjne i (i)legalne', a Silva Mežnarić 'Gastarbajter': tko, kako, zašto, 'mi' i 'oni' - rekonstrukcija jugomigracija do 1990'.

Zadnji dan seminara Ljubomir Bratić, koji se temom migracije bavi od devedesetih, govorit će o pozadini izložbe 'Gastarbajteri', koja se održala 2004. godine u Beču i do danas je referencijalni izložbeni postav historizacije migracija u Austriji, nakon čega će uslijediti diskusija.

Radna emigracija iz Jugoslavije je od 1961. do 1971. bila dijelom masovnog okretanja nezaposlenih, mladih, poljoprivrednih žitelja mediteranskog bazena zapadnoeuropskim tržištima radne snage. U tom su razdoblju seoska naselja u Hrvatskoj gubila u prosjeku 25 tisuća stanovnika godišnje.

Temu gastarbajtera oslikat će u nedjelju filmovi Želimira Žilnika u kinu Tuškanac - 'Crni film', 'Nezaposleni ljudi', 'Inventur' i 'Tvrđava Evropa'. Nakon projekcije održat će se razgovor s autorom koji od šezdesetih stvara društveno angažirane filmove kojima je dobio respektabilni status, ali i niz cenzura.

Program seminara ostvaren je u suradnji s Multimedijalnim institutom, Human Rights Film Festivalom i Hrvatskim filmskim savezom.