Nakon pretprošlih parlamentarnih izbora jedna od većih nepoznanica bila je tko će preuzeti mjesto ministra kulture, a tada se, kao i u ovih nekoliko tjedana nakon posljednjih izbora, baratalo s nekoliko imena. Onda je, gotovo preko noći, u Runjaninovoj zasjeo povjesničarZlatko Hasanbegović, dotad nespominjan ni u jednoj kombinaciji. Sada, gotovo nekoliko dana prije no što će Andrej Plenković oformiti svoju vladu, Zlatko Hasanbegović izbjegava javne istupe iako je ranije izrazio želju da ostane na mjestu ministra, a protiv njegove, prema medijskim napisima najizvjesnije protukandidatkinjeNine Obuljen Koržinek vodi se javni linč u režiji braniteljskih udruga.

Na konferenciji za tisak koju su te udruge organizirale u srijedu s namjerom da difamiraju rad Nine Obuljen Koržinek, inače bivše državne tajnice, a aktualne članice Upravnog odbora HAVC-a i zaposlenice Instituta za međunarodne odnose, bilo je razvidno da borbu za ministra kulture vode ljudi koji s resorom kulture nemaju veze.

Iako Nina Obuljen Koržinek nije ni potvrdila ni demantirala pretpostavke da bi se mogla naći u budućoj vladi Andreja Plenkovića, linč na nju i njezin rad koji su pokrenuli podržavatelji Zlatka Hasanbegovića ostavlja otvorenim pitanje - odakle i zašto toliko problema s izborom ministra kulture, prvog čovjeka resora koji barata s najmanjim budžetom i nosi teret brojnih neriješenih problema tog sektora.

Andro Krstulović Opara, donedavni savjetnik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović zadužen za kulturna pitanja, u izjavi za tportal tvrdi da nije problem u Ministarstvu kulture kao instituciji, nego je problem u raznim interesnim lobijima.

‘Nesmiljeni napadi na dosadašnjeg ministra Hasanbegovića nisu bili motivirani učinkom ili neučinkom njegova rada, nego time što je taknuo u osinje gnijezdo. Isto se događa i sad. Ovi koji se protive mogućnosti da Nina Obuljen bude ministrica kulture nemaju veze s kulturom’, rekao je Opara te dodao da se i u mandatima Andreje Zlatar Violić i njezinog nasljednika Berislava Šipuša nije govorilo o kulturi, nego o njima dvoma.

‘Ministarstvo kulture treba prestati biti u interesu politike i ljudi koji svojim profesijama nisu vezani uz njega. Imali smo ranije ministra Vujića i Biškupića koji su bili ispod radara politikanata, a kuća je zadovoljavajuće funkcionirala. Sanjam te dane’, kaže Opara, potvrdivši da nije na listi potencijalnih kandidata za mjesto ministra, iako se ranije špekuliralo i njegovim imenom.

Glavna urednica portala teatar.hr Nora Krstulović također problem ne vidi u Ministarstvu.

‘Mislim da postoji prilično širok konsenzus različitih političkih opcija o tome tko je najbolji kandidat vladajuće opcije za ministarsko mjesto, a postoji još barem jedno ime koje je u optjecaju, a koje bi također velikom broju ljudi bilo prihvatljivo. Ono što se, međutim, već neko vrijeme događa jest da su radikalne društvene skupine shvatile da im problematiziranje sektora kulture donosi veliku vidljivost. Po prirodi stvari kultura i ljudi koji u njoj rade medijski su atraktivni, pa napadi njih gotovo automatski dobiju golem medijski prostor. Kreatori ovog ‘opsadnog stanja’ nikad ne bi dobili ni približno istu vidljivost kad bi se umjesto kulturom bavili, primjerice, malverzacijama s poljoprivrednim poticajima, skladištenjem opasnog otpada ili bilo kojim segmentom građevinske industrije. Te su teme širokoj javnosti teško razumljive, njihovi protagonisti nisu poznati s malih i velikih ekrana i bez obzira na to što se u svakom od tih sektora okreće puno veći novac nego u kulturi, o tzv. zaštiti nacionalnih interesa da i ne govorim – njima se malo tko bavi’, smatra Nora Krstulović.

Nenad Puhovski, redatelj, producent i direktor festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, aktualnu situaciju oko izbora ministra kulture te područje kulture vidi kao plodno tlo za ideološke obračune.

‘Ako čovjek posve stiša ton na televizoru i samo gleda lica koja ovih dana intenzivno govore o kulturi, primijetit će – barem ja jesam – lica ljuta, uplašena, prijeteća... stisnute usne, napetu žilu na čelu, oči bez treptaja. Nema opuštenog, nasmiješenog, zafrkantskog lica... Zašto? Rekao bih da od vremena tzv. Bijele knjige u Hrvatskoj nije postojala situacija koja bi tako otvoreno, kao što je to bio slučaj u proteklom periodu, željela iskoristiti kulturu kao područje ideoloških obračuna. Ne radi se, dakle, o kulturi samoj, već potrebi da se u Hrvatsku, stalnim podgrijavanjem ustvari besmislenih prijepora, ponovno nasele crni, zeleni i žuti vragovi. ‘Ministarstvo istine’ ne smije postojati 2016. godine. Naprosto zato što ne postoji samo jedna istina', rekao je za tportal Nenad Puhovski.

Kazališni redatelj Krešimir Dolenčić u razgovoru za tportal istaknuo je da su stavljeni naglasci na pogrešne stvari. ‘Pravi razlozi zbog kojih se treba dizati glas su kultura i obrazovanje, gospodarstvo, činjenica da će uskoro nestati naš jezik i kultura. Sve je više nepismenih i postali smo topovsko meso za manipulaciju. Dosta je tih 'autoškola lijevo-desno-naprijed-nazad problema'', rekao nam je Dolenčić i zaključio da je u situaciji koja se trenutačno zbiva oko imena kandidata za budućeg ministra kulture trebao reagirati mandatar Andrej Plenković. ‘Neka kaže više ime svog kandidata jer je ovo situacija kao iz pokera  - pitamo se tko će prvi pokazati karte.'

Nora Krstulović kaže da se kulturni sektor, iako često površno, relativno brzo mobilizira oko civilizacijskih tema koje su zapravo stvarna agenda napadača te je za daljnje promoviranje njihovih ciljeva ključno označiti kulturnjake kao ‘neprijatelje’, diskreditirati ih i na taj način smanjiti njihov utjecaj u javnosti.

‘Nadam se samo da će se mandatar nove Vlade prije donošenja odluke o ministru ili ministrici kulture dobro zamisliti nad vrlo konkretnim i prilično impresivnim međunarodnim uspjesima hrvatskih kulturnjaka proteklih godina te da će baš u cilju toliko spominjanih nacionalnih interesa pronaći osobu koja će omogućiti da se poveća broj tih uspjeha, a ne smanji, kao uostalom i proračun za naš sektor’, zaključila je Krstulović.