Obnova filmske baštine i status Hrvatske kinoteke ostao je neriješen problem koji je u zadatak dobio Hrvatski audiovizualni centar, a razlog nerješavanju je, kazao je Hrvoje Hribar, to što od države nisu uspjeli dobiti odgovor na pitanje kome pripada filmska baština te koji je status Hrvatske kinoteke. Riječ je, naime, o baštini filmova nastalih do devedesetih prošlog stoljeća u Hrvatskoj, većinom u produkciji državnih poduzeća poput Jadran filma i Croatia filma. Nakon raspada Jugoslavije i privatizacije tih poduzeća, prava na baštinu nisu prenesena na, kako je rekao Hribar - građane ili državu.

'Vi nemate titulara, ne znate čije je to dobro u koje biste ulagali novac, a posljedica je to da hrvatska filmska baština propada i tehnički i kemijski', kazao je Hribar objasnivši da novac za obnavljanje fizički oštećene filmske baštine i ne bi bio prvi problem s obzirom na dostupnost europskih fondova, no dok se ne riješi anonimnost vlasništva, neće biti ni ulaganja.

Zaključnim riječima današnjeg predstavljanja, ugrubo rečeno, sedmogodišnjeg rada HAVC-a te rezimea četverogodišnjih rezultata otkad mu predsjeda Hrvoje Hribar, bačena je rukavica državi da rasvijetli privatizaciju državnih filmskih poduzeća. Pitanje je to koje se svako toliko pojavi u razgovorima o domaćoj filmskoj industriji, s jedne strane zbog vlasništva nad kulturnim blagom, s druge što posljedično stariji filmovi nerestaurirani trunu i prijeti im uništenje, dok je također neriješeno plaćanje naknade sljednicima autorskih prava nad tim filmovima. Hribar je ovu priliku rezimiranja dosega HAVC-a iskoristio za odgovor na optužbe za koruptivnu hobotnicu u HAVC-u, prvenstveno izrečene uoči njegova reizbora za ravnatelja HAVC-a s adrese protukandidata Borisa Gregorića.

Pobrojao je da je u sedmogodišnjem radu HAVC-a sufinanciranih ukupno 513 audiovizualnih djela koje potpisuje 146 tvrtki, napravljeno je 56 dugometražnih filmova 51 autora, od kojih je 34 iskusnih, a 22 debitanta. Od navedenih, samo je šest autora koji su u sedmogodišnjem razdoblju imali dva filma većinski financirana od HAVC-a.

Govoreći o dovođenju stranih produkcija u Hrvatsku, Hribar je istaknuo da je riječ o u ukupno 17 projekata sa zaradom 178 milijuna kuna, od čega su 44 milijuna uplaćena na račune hrvatskih filmskih djelatnika. Sanja Ravlić i Martina Petrović iz Eurimagesa i Media Deska Hrvatske govorile su stranim koprodukcijama i novcu povučenom izvana, a u brojkama to znači do 2010. godine 763 tisuće Eura na tri većinska hrvatska filma i četiri manjinske koprodukcije, dok se ta brojka u razdoblju od 2010. do 2014. penje na gotovo dva milijuna Eura za osam većinskih hrvatskih koprodukcija i 15 manjinskih. Samo u ovoj godini iz Media Deska za hrvatske filmove povučeno je preko pola milijuna Eura, a prvi put je Hrvatska došla na razinu Velike Britanije s četiri filma koja su financirana na jednom natječaju.

O utjecaju HAVC-a na rad filmaša govorili su producent i režiser Nenad Puhovski te njegova kolegica Dana Budisavljević. Puhovski je istaknuo kako je prije nekoliko dana u zagrebačkim kinima paralelno igralo pet filmova iz njegove produkcije Factum i oni su rezultat podrške HAVC-a koji je omogućio cjelovit pristup razvoju filma, od natječaja za razvoj scenarija do konačnog proizvoda. O tim je fazama na primjeru svoj novog projekta 'Dianina lista' govorila redateljica Dana Budisavljević analizirajući korake koje je prošla - od jedne fotografije protagonistice svog budućeg filma i njenog dnevničkog zapisa, preko razvoja scenarija i pohođenja nekoliko inozemnih filmskih radionica, višegodišnjeg procesa koji je podržao HAVC. 'Vrijednost uloženog u to veća je od svih mojih dosadašnjih filmova ukupno', rekla je.

O konkretnoj vrijednosti hrvatske audiovizualne djelatnosti, gospodarskim i fiskalnim učincima AV djelatnosti i državnim potporama zaključno je govorio Anto Bajo iz Instituta za javne financije. 'Dugo nisam naišao na gospodarsku djelatnost u kojoj postoji konsenzus stranaka u Saboru oko značaja za gospodarstvo', rako je Bajo istaknuvši da je riječ o industriji koja je otvorila do dvije tisuće radnih mjesta te da na stotinu zaposlenih u AV djelatnosti dolazi 200 do 300 zaposlenih u drugim industrijama, a da na svaku uloženu kunu u AV djelatnost dolazi zarada do dvije kune.