Strip-monografija 'Hrvatski antifašistički strip', retrospektiva hrvatskog ratnog stripa u izdanju Udruge prijatelja stripa Stripforum u kojoj su na jednom mjestu okupljeni stripovi posvećeni antifašizmu velikih imena hrvatskoga stripa, predstavljena je jučer u Zagrebu u nazočnosti hrvatskog predsjednika i autora predgovora Ive Josipovića.

'Cilj ovoga projekta, kao i svih dosadašnjih projekata Udruge, jest dodatna reafirmacija stripa, da ta pomalo zaboravljena likovna forma ponovno dobije izgubljeni značaj, te da na ovaj način podsjetimo mlađe naraštaje na našu bogatu nacionalnu strip-baštinu', kazao je na predstavljanju predsjednik Stripforuma i urednik monografije Mladen Novaković.

'Činjenica da takvo jedno izdanje ima podršku predsjednika države daje dodatnu vrijednost stripu te poseban značaj ovome projektu', dodao je.

Monografija 'Hrvatski antifašistički strip' donosi radove dvadesetak crtača i scenarista koji pripadaju različitim žanrovima – akcijskom, špijunskom, noir, pa čak i ljubavnom stripu čija je radnja smještena u ratno okruženje. Na gotovo 350 stranica, prvi put nakon 20 godina u njoj su objavljena djela velikana hrvatskog stripa Andrije Maurovića, Julija Radilovića - Julesa, Žarka Bekera, Borivoja Dovnikovića, Zdenka Svirčića, Ive Kušanića i Ivice Bednjaneca

U lepezi od 20 stripova sedmorice velikih majstora, nastalih od 1952. do sredine osamdesetih godina prošloga stoljeća, Maurović je predstavljen stripovima 'Protiv smrti' (1954.), jednim od ranih stripova crtanih bez 'oblačića', 'Brodolomci na otoku Mega' (1952.) crtanom prema istinitim ratnim dogodovštinama, 'Rankov odred' iz 1962., 'Vrijeme odvažnih' iz 1966., te 'Istinite priče o malim borcima' (1967./68.).

U njoj je i Bekerov strip 'Demonja' (1960.), jedna od najljepših ljubavnih priča u stripu koja se događa u vrijeme rata, nastala prema istoimenu romanu Milana Nožinića
Jules je predstavljen stripovima 'Kurir sa Psunja' (1960.) i 'Diverzanti' (1967./68.), Svirčić s tri stripa - 'Zasjeda na Mediteranu' iz 1954., te 'Gusari na Atlantiku' i 'Obruč' iz 1963., Dovniković stripom 'Propast ofenzive Braun' (1962.), a Kušanić s 'Majstorijama druga Srećka' iz 1964. Najveći broj stripova, čak sedam, potpisuje Ivica Bednjanec, poznat kao cjeloviti autor stripa, koji sam piše scenarije i crta. Među njima se ističe 'Mećava' (1977.).

'Svojedobno vrlo popularni, a danas pomalo zaboravljeni, svojim likovno-grafičkim obilježjima ti stripovi vrijedni su ponovnog objavljivanja, vrijedni da ih se spasi od zaborava. Njihova snaga i privlačnost leže u visokom artizmu, ali i u plemenitoj poruci o vrijednosti borbe protiv fašizma', stoji u Josipovićevu predgovoru.

'Stripovi evociraju hrabrost pojedinaca i naroda u borbi protiv okupatora u jednom okrutnom razdoblju hrvatske povijesti. To su tipične ratne teme s jasnom humanom porukom. Prikazuju hrabre ljude koji se bore protiv zločina za pravednost i slobodu i ne sadrže ideološke projekcije, te na poseban način emotivno oslikavaju vječnu borbu dobra i zla', dodaje se u predgovoru.

Predstavljanju su nazočili Julije Radilović - Jules i Borivoj Dovniković. Monografija se može nabaviti isključivo u zagrebačkoj striparnici Lastan.