Za Muzej, koji je počeo pratiti Kniferov rad vrlo brzo nakon što se pojavio na sceni, velika je čast postaviti tu izložbu u godini u kojoj se obilježavaju 90. godišnjica njegova rođenja i deseta godišnjica smrti, rekla je Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, koji ima najveću zbirku njegovih radova. MSU do danas kontinuirano prati njegovo stvaralaštvo, a jedan od naših najvažnijih recentnih otkupa bio je onaj 90 Kniferovih autoportreta, koji također imaju važno mjesto na retrospektivi, istaknula je na konferenciji za novinare.

Umjetnikova kći, Ana Knifer, koja je surađivala s kustosicom Radmilom Ivom Janković na postavu izložbe, objasnila je da je naziv izložbe odabran jer je njezin otac živio i radio beskompromisno što će se, kaže, vidjeti i na izložbi jer je od samog početka znao svoj put i nije od toga odustajao. Izložba nije koncipirana strogo kronološki, ali će se iz nje moći iščitati kontinuitet u njegovu radu, i to na novi način, Riječ je o cjelokupnoj reviziji njegova rada od vremena prije meandra do samoga kraja, a izložba ne sadrži samo likovne radove, već i zapise, tekstove, bilježnice i skice, dodala je.

Radmila Iva Janković ocijenila je kako je bio izazov postaviti izložbu, osobito zbog toga što svijet meandara djeluje jednostavno, a s izložbe je izdvojila, među ostalim, njegove crteže koji nikad nisu izlagani u Hrvatskoj, dionica u kojoj je slikao u bojama te dio posvećen bjelini. Kada se prolazi izložbom jasno se vidi da mu se slike mijenjaju, a mi ga ne želimo prikazati samo kao umjetnika, već i kao čovjeka bez kompromisa koji je imao radikalan stav, koji je u jednom trenutku odlučio slikati meandre i to nastavio do kraja života, istaknula je.

Nakon ovogodišnje izložbe u New Yorku, najviših ocjena kritičara i čuđenja kako to da tamo prije nije otkriven, bilo je krajnje vrijeme da se pokaže njegov opus, ustvrdio je Zvonko Maković, stručni savjetnik na izložbi. To je rekapitulacija njegova opusa i pozicije u kontekstu europske i svjetske umjetnosti, no mnoga djela nisu mogla biti izložena jer bismo zatrpali prostor. Nismo htjeli kvantitetu, nego kvalitetu jer je i Knifer bio diskretan, a njegova je umjetnost pokazala kako je manje više, kazao je Maković, dodavši da bez uloge njegove obitelji, udovice i kćeri, izloženi opus ne bi bio tako konzistentan.

Retrospektiva u MSU obuhvatit će ključna djela iz njihova fundusa, ali i mnoga posuđena iz privatnih i javnih kolekcija, među ostalim, pariškog Centra Georges Pompidou, ženevskog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti MAMCO i newyorške MoMA-e. Osim ranih radova koji su prethodili meandrima, bit će izloženi brojni crteži-skice za slike i murale, dokumentarne fotografije među kojima su i publici manje poznati performansi, kao i njegovi autentični dnevnički zapisi, verbalni nastavak iste misli o ljudskoj egzistenciji utjelovljenoj znakom meandra.

Izložbu prati dvojezični katalog na skoro 350 stranica s tekstovima s tekstovima uglednih hrvatskih i inozemnih povjesničara umjetnosti, te bogat edukativni program u sklopu kojega će se održati okrugli stol te predavanja domaćih i stranih stručnjaka.

Julije Knifer (Osijek, 1924.-Pariz, 2004.) često je radio i izlagao u Njemačkoj, a početkom devedesetih odlazi u Francusku. Proslavio se po geometrijskoj formi meandra do kojega dolazi početkom šezdesetih tragajući za krajnjom redukcijom svih izražajnih elemenata. Arhajski simbol meandra dopunio je vlastitim tumačenjima, otvarajući najjednostavnijim mogućim, ali krajnjim i suprotstavljenim vizualnim sredstvima složena pitanja o ljudskoj egzistenciji. Svrstavan je u različite pravce svjetske poslijeratne umjetnosti, no njegovo stvarno duhovno ishodište je bila neoavangardna grupa Gorgona.

U slučaju kiše na otvorenju, dizanje Kniferova platna, površine 30x20 metara, bit će odgođeno. Izložba će biti otvorena do 6. prosinca, a nakon toga bi u smanjenom opsegu trebala biti postavljena u Osijeku i Splitu.