'Mr. Gwyn' Alessandro Baricco (VBZ; prevela Snježana Husić)

Talijanski pisac Alessandro Baricco (rođen 1958) proslavio se svojim drugim romanom 'Ocean more', koji je postao svjetski bestseler i osvojio srca mnogih čitatelja. Od tada redovito objavljuje, no većina kritičara složila bi se da 'Ocean more' dosad nikad nije nadmašio. Čini se da bi se to moglo promijeniti njegovim novim romanom 'Mr. Gwyn', koji opisuju kao 'jednu od najneobičnijih priča o ljubavi koju ćete pročitati'.

Baricco voli neobične likove – pomalo pomaknute osamljenike koji su odlučili slijediti svoje snove, a takav je i Jasper Gwyn. Cijenjeni pisac, ćudljiv i suptilan četrdesettrogodišnjak, na prvi pogled zadovoljan svojim životom, iznenada odluči prestati pisati i nestati u očima svojih čitatelja. Gwyn potajno kreće u novi izazov: želi 'pisati portrete', ostvariti potpuno jedinstven oblik umjetničkog izričaja u kojem pojedinci nisu likovi nego priče. Portrete neće objaviti, već će ih dati svojim modelima uz uvjet da ih ni oni nikada ne smiju objaviti. Nalazi atelijer, svjetlo, zvuk, atmosferu i dekor, a onda i Rebeccu, djevojku koja postaje njegov prvi model i svojevrsni stožer romana koji povezuje sve likove.

'Bela, dijete drago' Miroslav Krleža (Naklada Ljevak)

Pisma Bele i Miroslava Krleže, koja su jedno drugome slali iz europskih poštanskih ureda od Pariza do Irkutska i koja, rekao bi sam Krleža, ‘nisu ljubavna u običnom smislu, kako se već takva pisma pišu, ali su mogla imati ljubavni karakter’, čitaju se kao velika životna priča, ali i kao društveni roman vremena koje i dalje traje, poručuje Naklada Ljevak.

Stotinu pisama kronološki sabranih u ovome izdanju nije samo epistolarna rekonstrukcija romance iz ostavštine hiljada listova – pisama, razglednica, brzojava, poruka, kuverti, posjetnica – nastalih između ljeta 1918. i proljeća 1981, već u određenom smislu i krležološki obrat: priređivač Vlaho Bogišić prepisci Krležinih daje neophodni interpretativni okvir, s nizom novih i nepoznatih pojedinosti, sastavljen od neobjavljenih Krležinih tekstova, porodičnih pisama, vlastitih čitanja te biografskih portreta.

'Na odmoru' Emma Straub (Profil; prevela Irena Škarica)

Ljetovanje na Mallorci za obitelj Post trebalo je biti pravo slavlje: Franny i Jim slave 35. godišnjicu braka, a njihova kći Sylvia upravo je završila srednju školu. Na dugo planiranom odmoru obitelji se pridružuje i 28-godišnji sin Bobby sa svojom starijom djevojkom Carmen i prijatelji Charles i Lawrence.
Rajski otok, kombinacija čudesnih plaža i planina trebali su biti dovoljni za savršenu ljetnu idilu. No, u paketu s avionskom kartom za odredište iz snova ne dolazi i amnestija od pomno skrivanih problema i tajni koje će jedna po jedna isplivati na površinu.

Roman ‘Na odmoru’ Emme Straub bavi se licima koja pokazujemo drugima i licima koja želimo sakriti. Roman o načinima kojima se međusobno povređujemo, ali i iznova gradimo. No, prije svega, ovaj roman je o sponama i ljubavi koje nas drže na okupu, priča koju je Emma Straub ispričala s puno humora i nježnosti, poručuju Profila.

'Slijepa točka' Jelena Zlatar (Centar za kreativno pisanje)

Usredotočena samo na odnos dvoje mladih ljudi, zarobljenih u međusobnom trpljenju, Jelena Zlatar u knjizi 'Slijepa točka' njihovo mučno ljubavno finale postavlja ironijski na pozornicu Pariza kao simbola tlapnje koja nam se prodaje pod nazivom ljubav. Finale koje to nije dolazi kao formalno zaključenje priče bez iznenađenja i obrata, sve u službi elemenata teksta u kojima je Zlatar najbolja. A to su lirski fragmenti, zbijeni do razine aforizama, puni naboja od kojeg će čitatelj dugo podrhtavati.

'Slijepa točka' je roman pisan u ključu tzv. novog intimizma, u kojemu spisateljica Zlatar ogoljuje svoje likove od bilo kakvog društvenog, a kamoli političkog, konteksta.

Jelena Zlatar rođena je 24. rujna 1982. godine u Zagrebu. Jezičnu XVI. gimnaziju u Zagrebu završila je 2000. godine nakon čega upisuje dvopredmetni studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 2006. godine i od tada je zaposlena u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Bavi se sociologijom prostora. Doktorirala je 2012. godine s disertacijom pod naslovom 'Utjecaj društvenih aktera na urbane transformacije i obnovu Zagreba nakon 2000. godine'.

'Ljubav 2.0.' Barbara L. Fredrickson (Planetopija; prevela Aleksandra Barlović)

U knjizi ‘Ljubav 2.0’ svjetski priznata stručnjakinja za pozitivne emocije, Barbara L. Fredrickson, otkriva nam koliko je ljubav uistinu važna. Čak više nego sreća ili optimizam, ljubav je ključ za unapređenje tjelesnog i mentalnog zdravlja.

Koristeći znanstvena istraživanja provedena u Laboratoriju za pozitivne emocije i psihofiziologiju Barbara Fredrickson donosi novu definiciju ljubavi kao niza mikrotrenutaka povezanosti s drugim ljudima. Ona smatra da je naš kapacitet za ljubav mjerljiv, baš kao što su mjerljivi i pozitivni učinci ljubavi na naše tijelo, um i dušu.

Dr. Barbara L. Fredrickson direktorica je Laboratorija za pozitivne emocije i psihofiziologiju (PEP Lab) pri sveučilištu North Carolina u Chapel Hillu, profesorica i vodeće ime na području društvene i pozitivne psihologije. Za svoj rad primila je najviša priznanja američkih i međunarodnih udruženja za promicanje pozitivne psihologije.