U jesen 1989. godine baš i nije bilo oportuno izjašnjavati se u korist komunizma i opstanka DDR-a, u koji je sve manje bilo uvjereno i rukovodstvo Istočne Njemačke. Ipak, početkom studenog te godine ugledna (istočno)njemačka spsiateljica Christa Wolf upravo je to javno učinila, pozivajući na 'novi komunistički početak'. Nekoliko dana kasnije pao je Berlinski zid, a Wolf je uz epitet 'ugledna' dobila i epitet 'kontroverzna', jer iako se tijekom godina znala sukobljavati s vrhom DDR-a, uvijek je ostala vjerna ideji komunizma te nije pokazala veliko oduševljenje zbog ujedinjenja Njemačke.

Christa Wolf rođena je 1929. godine u gradu Landsberg an der Warthe (koji se danas nalazi u Poljskoj i zove Gorzów Wielkopolski), u trgovačkoj obitelji. Pred kraj Drugog svjetskog rata obitelj se, bježeći pred Crvenom armijom, preselila u današnju njemačku pokrajinu Mecklenburg, gdje se Wolf kao 19-godišnjakinja učlanila u SED (Sozialistische Partei Deutschland) tj. istočnonjemačke komuniste. U Jeni i Leipzigu je studirala germanistiku.

Svoj prvi roman 'Moskauer Novelle' Wolf je objavila 1961. godine, opisujući u njemu romansu istočnoberlinske liječnice i moskovskog prevoditelja, ali je pažnju šire javnosti privukla 1963. s pripovijetkom 'Der geteilte Himmel' (Podijeljeno nebo), u kojoj se tematizira gradnja Berlinskog zida. Uspješno se etablirala kao važan literarni glas već sljedeće godine, kada je posjetila Zapadnu Njemačku kako bi prisustvovala suđenjima za Auschwitz te o tome i pisala. Svoje prve velike pohvale doživjela je za 'Nachdenken über Christa T.' (Razmišljanja o Christi T.), pripovijetku koja se bavi odnosnom društvenog i osobnog. Od tada se Wolf smatra najboljom kroničarkom života u Istočnoj Njemačkoj, što je kasnije samo još potvrdila romanima 'Kindheitsmuster' iz 1976. i pripovijetkom 'Kein Ort. Niergends' iz 1979. u kojoj opisuje i zamišljeni susret s njemačkim klasikom Heinrichom von Kleistom.

S obzirom na to da je veći dio svojeg života provela u komunističkoj diktaturi, s kojom se ponekad i sukobljavala (ali nikad baš toliko da doista nastrada), Wolf je nakon ujedinjenja Njemačke prozivana zbog svojih političkih stavova. Između ostaloga, optuživalo je se da je dugogodišnja suradnica istočnonjemačke tajne službe Stasi, što je ona 1993. i potvrdila objavivši svoj dosje. Pokazalo se da je Wolf bila doušnica Stasija od 1959. do 1961. godine, dok je godinama nakon toga bila nadgledana.

Posljednje djelo koje je Wolf objavila jest roman 'Stadt der Engel oder The overcoat of Dr. Freud', i to prije dvije godine u izdanju Suhrkampa. Što se prijevoda na hrvatski ove važne njemačke spisateljice tiče, u domaćim se knjižarama može naći roman 'U tijelu', koji je 2003. objavio Profil.

Christa Wolf je umrla 1. prosinca 2011. u svojem domu u Berlinu.