Od Ivana Picelja, doajena hrvatske i svjetske suvremene umjetnosti te istaknutog slikara, grafičkog dizajnera, pokretača najvažnijih zbivanja i mijena u hrvatskoj likovnoj kulturi u zadnjih šest desetljeća, danas su se na komemoraciji u Muzeju suvremene umjetnosti oprostili članovi obitelji, prijatelji, suradnici i kolege
Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) Snježana Pintarić podsjetila je da je Picelj, jedan od najznačajnijih i najsvestranijih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, bio aktivan sudionik i osnivač novih umjetničkih pojava u nas, kao što su Exat 51 i Nove tendencije.
U radu MSU-a Ivan Picelj ostavio je dubok trag, kazala je ravnateljica dodajući da je za Galeriju suvremene umjetnosti, koja je prethodila današnjem MSU, oblikovao plakate, radio na katalozima izložaba, na grafičkom identitetu i dr.
Rekla je da MSU danas posjeduje oko 200 njegovih radova i 160 plakata te pedesetak radova koji obuhvaćaju slike, reljefe, objekte i grafičke mape. Pintarić je najavila da će se u travnju otvoriti izložba koja će podsjetiti na prvu izložbu Nove tendencije, što će ujedno biti i podsjećanje na preminulog umjetnika.
'Živio je za svoju umjetnosti, poništio je granicu između umjetnosti i života', istaknula je Jasna Galjer naglasivši obavezu očuvanja materijalne i duhovne ostavštine velikog umjetnika.
Državna tajnica Ministarstva kulture Nina Obuljen istaknula je kako je Ivan Picelj bio ispred vremena, sklon eksperimentiranju s likovnim izričajem. Uvijek je bio vjeran sebi, svom osebujnom izrazu istančane geometrijske osjetljivosti, kazala je Obuljen podsjetivši da je Picelj više izlagao u inozemstvu nego u Hrvatskoj.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević istaknula je kako je Picelj zadužio hrvatsku kulturu te rekla kako će nastojati da se jedna ulica u neposrednoj blizini MSU-a nazove njegovim imenom. Kritičar i kustos Brane Kovič govorio je o druženju i prijateljstvu s umjetnikom, a Jerko Denegri kazao je kako se suština Piceljeva djela može sažeti u citatu "nije se radilo o apstrakciji, radilo se o slobodi".
Ivan Picelj (1924.-2011.) kontinuirano izlaže od 1952. u brojnim međunarodno priznatim izložbenim institucijama u zemlji i svijetu. Radovi mu se nalaze u važnim muzejima svijeta kao što su Victoria & Albert Museumu Londonu, Centar Georges Pompidou u Parizu, Muzej Boymans u Rotterdamu, Wilhelm Lehmbruck Museum u Duisburgu i dr.
Umro je 22. veljače u Zagrebu u 87. godini.
