Zbog velikog interesa, izložba “Picelj i prijatelji” u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, kojom se obilježava 100. godišnjica rođenja predvodnika apstrakcije 1950-ih i jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća produžuje se do 2. veljače iduće godine.
Picelj je bio član umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb stavio na globalnu kartu umjetničkih zbivanja, a radovi su mu zastupljeni u fundusima istaknutih svjetskih muzeja poput Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, muzeja Tate Modern te Victoria & Albert muzeja u Londonu, Centra Georges Pompidou u Parizu, muzeja Sztuki u Łódźu.
vezane vijesti
Izložba, koju organiziraju Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i MSU, otvorena 19. rujna, prikazuje raznovrsnost njegova rada, od slikarstva i objekata do grafičkog dizajna plakata, opreme knjiga, kataloga i časopisa. Obuhvaća sve segmente umjetnikovog djelovanja i osvjetljava njegove inovativni doprinosi umjetničkom području te ključnu ulogu na međunarodnoj umjetničkoj sceni.
Po riječima autora izložbe Zvonka Makovića, Picelj je u teškim vremenima inaugurirao apstraktnu umjetnost, svjesno se pozivajući na velike prethodnike iz avangardi s početka stoljeća, a svoju umjetnost uvijek je vezao s umjetnošću bliskih suradnika i prijatelja.
Kako je težio kolektivnoj afirmaciji, uspostavljao je veze u inozemstvu i time omogućio da se već početkom pedesetih naši umjetnici predstavljaju na relevantnim svjetskim izložbama i u respektabilnim galerijama. Zato su u MSU paralelno izložena i djela njegovih prijatelja i suvremenika, Yaacova Agama, Getulia Alvianija, Hansa Arpa, Mihajla Arsovskog, Vojina Bakića, Vladimira Bonačića, Carlosa Cruz-Dieza, Ive Kaline, Julija Knifera, Almira Mavigniera, Francoisa Morelleta, Vladimira Kristla, Božidara Rašice, Jesúsa Rafaela Sota, Aleksandra Srneca i Victora Vasarelyja.
