'Iako zamišljena kao retrospektiva ona to nije u smislu u kojem se retrospektive zamišljaju, što se vidi već i po samom dodatku u naslovu - prijatelji, čime smo željeli pokazati koliko je taj krug umjetnika bio bitan za ličnost Ivana Picelja', rekao je autor izložbe Zvonko Maković.

Dodao je kako Picelj nije bio samo jedan od najvećih hrvatskih umjetnika, nego i promotor naše umjetnosti, bio je komunikativan, stvarao veze i upoznavao ljude izvan granica, ne samo kako bi on izlagao svoja djela, već i ostali umjetnici iz regije.

Iako je bilo najavljeno da će izložba trajati do studenog, postoji mogućnost da se produži i u iduću godinu. rekao je.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo velikim interesom za izložbu na koju se, napomenula je, dio posjetitelja vjerojatno došao podsjetiti na djela koja su ih pratila kroz život, ali otkriti njegova nova djela i informacije o Piceljevom opusu.

'Veselit će nas i interes mlađih posjetitelja koji kroz ovako velike studijske i retrospektivne izložbe imaju priliku upoznati velikane naše umjetnosti koji su oblikovali suvremenu likovnu scenu, te učinili hrvatsku kulturu vrjednijom i prepoznatljivijom u Europi i šire', istaknula je otvarajući izložbu.

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet rekao je da se već i kratkim obilaskom izložbe vidi koliko je Picelj oduvijek bio prisutan u našoj svakodnevici, te dio kolektivne svijesti kulturnog krajolika Zagreba i Hrvatske.

U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i MSU-a predstavljeni su svi segmenti Piceljeva rada, od slikarstva i objekata do grafičkog dizajna plakata, opreme knjiga, kataloga i časopisa.

Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka rekla je da su izložbu organizirali na inicijativu umjetnikove kćeri Ane Picelj Kosak. 'Spletom okolnosti, s obzirom na to da će se Meštrovićev paviljon zbog obnove uskoro zatvoriti na najmanje dvije godine, Picelja smo vratili kući, u MSU s kojim ga veže duga profesionalna suradnja', dodala je.

Ravnateljica MSU-a Vesna Meštrić podsjetila je kako je Picelj bio veliki prijatelj tog muzeja te još od osnutka Galerije suvremene umjetnosti prije 70 godina, danas Muzeja suvremene umjetnosti, bio i autor njihova vizualnog identiteta.

Ivan Picelj (1924.–2011.) bio je predvodnik apstraktne umjetnosti 1950-ih godina i član umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije. Radovi su mu zastupljeni u fundusima Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, muzeja Tate Modern te Victoria & Albert muzeja u Londonu, Centra Georges Pompidou u Parizu, muzeja Sztuki u Łódźu.

Uz njegova djela u MSU su izložena i ona Piceljevih prijatelja i suvremenika, Yaacova Agama, Getulia Alvianija, Hansa Arpa, Mihajla Arsovskog, Vojina Bakića, Vladimira Bonačića, Carlosa Cruz-Dieza, Ive Kaline, Julija Knifera, Almira Mavigniera, Francoisa Morelleta, Vladimira Kristla, Božidara Rašice, Jesúsa Rafaela Sota, Aleksandra Srneca i Victora Vasarelyja.