Kako navode u priopćenju, iz HUIG-a ovom objavom žele pridonijeti razumijevanju koncepta i provedbi zakonskih propisa kojima se pomažu i štite samostalni umjetnici.

Zaštita socijalnih prava i umjetničkih sloboda samostalnih umjetnika su tekovine europskih demokracija koje i Republika Hrvatska njeguje od prvih dana svog postojanja. Zakonima su propisani kriteriji po kojima neka osoba stječe prava na uplatu obveznih doprinosa. Da bi se to ostvarilo, potrebno je proći kompletnu složenu proceduru kojom se provjeravaju razni kriteriji od kojih su najvažniji umjetnički kontinuitet, doprinos zajednici svojim djelima i angažmanom, navode istaknuti glazbenici.

Argumentaciju za tvrdnju da prava samostalnih umjetnika predstavljaju civilizacijske vrijednosti demokratskog društva temelje na nekoliko teza:

• Samostalni umjetnici nemaju kontinuitet svojih prihoda.
• Često se za stvaranje jednog umjetničkog djela utroši više godina prethodnog „neplaćenog“ rada. Djelo je najčešće posljedica višegodišnjeg rada i ulaganja vremena, sposobnosti kao i materijalnih sredstava.
• Eventualni uspjeh jednog projekta ne znači da će taj umjetnik imati bilo kakva zajamčena primanja u slijedećem razdoblju dok će stvarati nove kreacije.
• Država kroz uplatu obveznih doprinosa samostalnim umjetnicima istovremeno ublažava rizike njihove ekonomske egzistencije te im pruža minimum zdravstvene i socijalne zaštite.

Među samostalnim umjetnicima koji su korisnici prava na uplatu obveznih doprinosa nisu samo glazbeni umjetnici, već i arhitekti, likovni, kazališni i filmski umjetnici, baletani, dizajneri i brojni drugi kreativci. Svaka profesija ima svoje specifičnosti, rizike i ograničenja. Ono što ih spaja, su njihova umjetnička djela i kreacije kojima oplemenjuju društvo u cjelini, zaključuje se u objavi koju potpisuju predsjednik HUIG-a Neven Frangeš te dva člana povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika: Nikša Bratoš i Dražen Baljak.