Tema je ovogodišnjeg festivala 'On/No Trespassing: o granicama i ljudima', što je po riječima kreativnog direktora i urednika projekta Romana Simića, 'pokušaj da se kroz književnost zahvati sve o čemu svaki dan čitamo i što nas okružuje'.

'Europu se jako tiču granice, puno ljudskih života ovisi o granicama i načinu na koji percipiramo granice. Naravno, ne postoje samo državne granice, a ono što mi hoćemo vidjeti je kako pisci prilaze granicama', kazao je Simić otvarajući festival.

Osim što na festivalu gostuju autori kojima su granice snažno utjecale na život – primjerice meksički pisac koji živi u SAD-u, argentinski pisac koji živi u Europi ili hrvatski pisac koji živi u Kanadi, dolaze i pisci koji pišu queer književnost, koji pišu na tzv. malim jezicima, 'a to su sve granice, granice na koje se pisci odlučuju, odlučuju se na prelazak ili ne, i snose za to određenu cijenu. Ono što nas zanima je koja je to cijena', istaknuo je.

Dijalog o tome gdje su (nam) granice i što (nas) čeka izvan njih, kao pisce i čitatelje, započeo je razgovorom s makedonskom spisateljicom Rumenom Bužarovskom, koja se ubraja među najistaknutije predstavnike suvremene makedonske književnosti.

Spisateljica kojoj je 'ekonomičan američki kratkopričaški prosede' donio hvalospjeve kritike i regionalnu prepoznatljivost već s prvom prevedenom zbirkom, Bužarovska u svojim pričama društveno angažirano iz ženske pozicije oslikava dramu svakodnevnice, pišući 'najobičnijim jezikom o neviđenim dramama običnih ljudi'.

Spisateljica se osvrnula na doslovne granice na prostorima bivše Jugoslavije, odnosno, uspostavljenost granica koje nekada nisu postojale, te 'postjugoslavensko kulturno iskustvo i nasljeđe' koje smatra razlogom zbog kojega njene priče puno više rezoniraju u zemljama regije nego drugdje.

'Ljudi u njima prepoznaju sebe i svoje obitelji, a to ima puno veze s posttranzicijskim razdobljem i patrijarhalnim društvom i načinom na koji su obitelji funkcionirale i još uvijek funkcioniraju', kazala je.

Bužarovska je autorica triju zbirki kratkih priča, 'Žvrljotine' (2007.), 'Osmica' (2010.) i 'Moj muž' (2014.). Napisala je još i studiju o humoru u suvremenoj američkoj književnosti 'Što je smiješno: teorije humora primijenjene na kratku priču' (2013.). Priče su joj prevedene i uvrštene u engleske, njemačke, hrvatske, srpske, bugarske i francuske antologije i časopise.

Imaginarni i stvarni prelasci granica

U razgovoru o tome što da pisac radi s granicom, te što je i gdje sve vrijedi piščeva putovnica, koji su moderirali voditeljica književnog kluba Bookse Miljenka Buljević i književni kritičar Boris Postnikov, sudjelovali su i norveški pisac i novinar Frode Grytten i Laszlo Jakab Orsos, direktor njujorškog festivala World Voices koji je pokrenuo Salman Rushdie.

Grytten, kojemu je to treće gostovanje na FEKP-u, komentirao je viziju sjevera Europe kao mjesta visokih civilizacijskih standarda.

Istaknuo je kako je sjever Europe izrazito bogat, 'a kad si bogat želiš granice i distancu i da drugi ostanu s druge strane i upravo je takvo stanje trenutno u Norveškoj: mi želimo ostati bogati i ne želimo ništa dijeliti s drugima'.

'Stoga imamo dvostruke standarde u javnom diskursu, jednu licemjernu retoriku bogataša; mi želimo da ljudi putuju i da sredstva proizvodnje putuju, i želimo da nam dođu bogati turisti, ali nikako ne želimo da k nama dođu neki siromašni ljudi', kazao je Grytten.

Ipak, napomenuo je, u norveškome društvu postoji i 'demokratska platforma koja promovira solidarnost, a nalazi se ispod svih tih egoističnih stavova koji kažu – 'moramo se obraniti''.

Grytten je dobitnik najveće norveške književne nagrade Brageprisen za zbirku priča 'Pjesma košnice' (1999.). Piše romane, kratke priče poeziju i knjige za djecu, prevedene na desetak jezika svijeta, a piše čak i 'Twitter pripovjetke'. Crni društveni triler 'Medvjed koji teče' (2005.) priskrbio mu je nagradu Rivertonprisen.

Za zbirku priča inspiriranih slikama Edwarda Hoppera 'Sobe uz more, sobe u gradu' (2007.) dobio je nagrade Nynorsk litteraturpris i Melsomprisen, a njegov roman 'Zapalite kuću' (2013.) o grupi The Clash dočekan je ovacijama.

Pisac je istaknuo kako, međutim, on sam sebi postavlja ograničenja, koja smatra nadahnjujućim, jer 'kao pisac morate imati ograničenja: kad biste mogli pisati bilo što, onda ne biste mogli zapravo biti pisac'.

Na pitanje 'granica i njihovih prelazaka', ali onih 'na kratko vrijeme', radi stipendije, književne radionice, festivala ili slično, osvrnuo se Laszlo Jakab Orsos, mađarski pisac i scenarist s američkom adresom, direktor festivala World Voices i donedavni direktor javnih programa američkog PEN-a.

Istaknuo je kako takva vrsta prelaska granice predstavlja 'neku vrstu električnog udara koji se događa u umu pisca'. 'To djeluje kao okidač za prozu i priču i to nam svima pomaže da bolje razumijemo svoj život. Mi to radimo zato što postoje predivni vrhunci u trenucima koje dijelimo s ljudima s kojima se susrećemo na kratko vrijeme', kazao je Orsos, koji je Mađarsku zamijenio SAD-om 2005.

Orsos je kulturni kustos i instruktor kreativnog pisanja, osnovao je vodeći mađarski časopis za suvremenu književnost, a okušao se i kao scenarist. Uz svoj rad na organizaciji kulturnih događanja, Orsós je bio član upravnog odbora Fonda za otvoreno društvo Georgea Sorosa, te je trenutno član savjetodavnog odbora u organizacijama Human Rights Watch i Creative Time.

U zanimljivom razgovoru u Laubi pisci su još razgovarali o svojim književnim uzorima, o mogućnosti postojanja nezavisne književne scene u potrošačkim društvima, društveno angažiranoj literaturi, suvremenim oblicima književnosti kao što je pisanje na Twitteru, općoj društvenoj klimi, razlikama između teorije i umjetnosti i slično.

Razgovori, čitanja i predstavljanja knjiga

Bužarovska, Grytten i Orsos prvi su od tridesetak istaknutih imena suvremenih domaćih, europskih i svjetskih kratkopričaša koji će kroz čitanja, razgovore i predstavljanja knjiga do 3. lipnja u sklopu ovogodišnjega FEKP-a 'propitivati granice'.

Službenom otvorenju prethodilo je tradicionalno neformalno otvorenje programom 'Čuvajte se: hrvatski pisci kuhaju!' u kojemu su ove godine kuhali Zoran Ferić, Senko Karuza i Robert Mlinarec.

U Zagreb ove godine dolaze i portugalski autor Afonso Cruz, jedan od najboljih meksičkih pisaca Yuri Herrera, nagrađivani argentinski pisac Andres Neuman; Kerry Hudson, autorica čije je djelo 'Thirst' u Francuskoj osvojilo prestižnom nagradom za stranu prozu, predsjednica Društva katalonskih pisaca Bel Olid, rumunski pjesnik i spisatelj Cosmin Perta, slovenski Drago Jančar te bosanskohercegovački autori Faruk Šehić i Asja Bakić.

Od domaćih autora zastupljeni su Ivana Šojat-Kuči, Jasna Žmak, Josip Novakovich, Stanislava Nikolić Aras, Edi Matić, Zoran Malkoč, Antonela Marušić, Senko Karuza, Ivan Jozić, Marko Dejanović, Ružica Aščić i Zoran Ferić.

Pobjednik natječaja zatvara festival

Glavni večernji program Festivala odvija se u Polukružnoj dvorani Teatra &TD; dio predstavljanja bit će upriličen u klubu Vinyl i Medijateci francuskog instituta. Dio festivalskih sadržaja odvija se u književnom klubu Booksi, Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, na Filozofskom fakultetu te u Gradskoj knjižnici Samobor i Knjižnici Velika Gorica, dok će u Hotelu Westin biti upriličeno predstavljanje projekta New Voices platforme 'Literary Europe Live' koja okuplja 16 europskih književnih festivala, te prepoznaje i podupire nove književne talente.

Dio festivalskih zbivanja tradicionalno se odvija u partnerskom gradu. Ove godine to je Osijek, gdje pisce program vodi od 1. i 2. lipnja u tamošnju Knjižaru Novu i Galeriju Kazamat.

U sklopu festivala bit će proglašen dobitnik Natječaja za najbolju kratku priču na temu 'O granicama: slobodna tema'. O pobjedniku među 282 prijavljene priče odlučivat će peteročlani žiri koji čine pisci, urednici, novinari i književni kritičari Vladimir Arsenić, Stjepan Balent, Olja Savičević Ivančević, Damir Karakaš i Diana Matulić.

Dobitničke će priče biti proglašene na večernjem čitanju u sklopu FEKP-a u utorak 31. svibnja a čitanje pobjedničke priče uveličat će završnu večer festivala u Teatru &TD 3. lipnja.