Golikov filmski i televizijski opus prikazat će se kroz sedam tematskih večeri s dodatnom prijepodnevnom matinejom. U skladu s autorovim statusom kao redatelja posvećenog 'malim' ljudima, podijeljen je u različitim tematskim rasponima koje obilježavaju različiti tipovi protagonista (radnici, seljaci, žene), lokaliteti (grad, selo) i teme (ljubav, život na rubu egzistencije).

Uz proslavljenu komediju s pjevanjem, smještenu u Zagreb tridesetih godina prošlog stoljeća, prvu večer naslovljenu "Golik – zagrebački redatelj" prikazat će se i njegov kratki dokumentarac "Koliko to vrijedi" iz 1969., koji prikazuje jednoličan i oskudan život konduktera zagrebačkoga tramvaja.

Idući dan uslijedit će cjelina "Rani Golik – radnički redatelj", s filmskim žurnalima "Pregled broj 5" i "Pregled broj 3: Još jedan brod je zaplovio" iz 1948. godine te igranim filmom "Plavi 9", priča o nogometnoj momčadi lučkoga grada.

"Rani Golik – seoski redatelj" predstavlja ga u srijedu dokumentarcem "Na novom putu" (1948.) i igranim "Djevojka i hrast" (1955.), te u nedjelju s "Gruntovčanima" (1975.) i filmom "Razmeđa" (1973.)

Za cjelinu "Golik – najamni redatelj" odabrani su dokumentarni film "Prva sječa: tehnička zaštita u šumi" (1953.) i igrani film "Kala", koji je surežirao s Andrejem Hiengom, a "Golik - ženski redatelj" dokumentarcima "Od 3 do 22" (1966.) i "Šest koraka... (do svjetskog rekorda)" (1967.) te igranim filmom "Ljubica" (1978.)

U subotu, 1. listopada prikazat će se film "Imam dvije mame i dva tate" (1968.), a Golika kao 'ljubavnog redatelja' predstavit će i edukativni film "Sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti" (1979.), te igrani filmovi "Motel mjesečina" (1976.) i "Živjeti od ljubavi" (1973.).

"Da bi se Golik predočio ovako programirano, žrtvovana su neka njegova ostvarenja, primjerice posljednji kino-film 'Vila Orhideja' iz 1988. i TV serije 'Inspektor Vinko' te 'Dirigenti i mužikaši', ustvrdio je izbornik programa Tomislav Šakić u najavi retrospektive.

"Takav tematski pristup nudi uvid u sva Golikova autorska lica, a pritom ukazuje na njegov poetički put, od klasičnoga narativnog stila lokalnoga socijalističko-realističkog razdoblja preko ranomoderne stilizacije karakteristične za studijski kasni klasični film pedesetih, do autorskog filma kasnih šezdesetih i niza televizijskih epizoda i više filmova sedamdesetih u kojima se, uslijed iskustva televizije, pronašao u kasnoklasičnom, naturalističkom stilu realizma s vidljivim iskustvom modernizma", dodao je.

U velikoj anketi magazina Hollywood, provedenoj krajem 1999. među hrvatskim filmskim kritičarima, Krešo Golik (1922, Fužine - 1996, Zagreb) izabran je za najboljeg hrvatskog režisera svih vremena, a njegov najpopularniji uradak, komedija "Tko pjeva zlo ne misli" (1970.), najboljim filmom, kao i u svim anketama u zadnjih petnaestak godina.

Još kao tinejdžer Golik se počeo se baviti filmom u amaterskom filmskom društvu Romanija, zajedno s Nikolom Tanhoferom, Ivanom Hetrichom i braćom Neugebauer, a kao profesionalni režiser debitirao je iznimno zapaženim kratkometražnim dokumentarnim filmom "Jedan brod je zaplovio" (1948). Od 1979. do umirovljenja 1989. predavao je filmsku režiju na zagrebačkoj Akademiji za film, kazalište i televiziju.