Strip, deveta umjetnost, dugo je bio prezrena umjetnička forma, posebice kod nas. Tiskao se na jeftinom papiru, priče su uglavnom bile šund, a kupovao se na kioscima za sitniš. Pojavom izdavačke kuće Fibra (vrućica) Marka Šunjića taj se status dramatično promijenio nabolje u korist tzv. niske kulture. Fibrina pretpovijest, 'prozor u svijet stripa', počinje stranicom stripovi.com, koju je Šunjić pokrenuo 2001. godine s nekolicinom suradnika. Budući da je radio kao programer, njegova se strast spojila s onim od čega je do 2019. godine živio, a ljubitelji stripa dobili su utočište, svojevrsnu enciklopediju šarenila. Pet godina poslije pokrenuta je Fibra s ciljem izdavanja 'drugačijih' stripova, klasika poput onih autora Alana Moorea, uradaka u koje bi trebali zaviriti svi koji na spomen ovog formata prezrivo dižu nos. Pokazalo se da ljubitelja ima više nego dovoljno i da se taj krug neprestano širi, što je dovelo do renesanse stripa u Hrvatskoj. Sa Šunjićem smo popričali o tome kada i kako se zaljubio u strip, a zamolili smo ga da usporedi početke Fibre s pozicijom na kojoj je danas te da se osvrne na percepciju stripa kod nas.

Za početak, zanimalo nas je kako se kod Šunjića rodila ljubav prema stripu: 'Kao i većina djece iz mog djetinjstva, u stripove sam se zaljubio i prije nego što sam krenuo u školu, štoviše uz njih sam i naučio čitati. Neke od mojih najranijih uspomena kad sam imao četiri, pet godina vezane su baš za stripove. Ta je ljubav očito bila vrlo, vrlo snažna jer traje već preko četrdeset godina!'

'Razlika je, doslovno, nebo i zemlja. Kad je izašla vijest o ovoj nominaciji, jedna Fibrina čitateljica na našem Facebooku to je ovako komentirala: 'Mislim da je Fibra iznad svih navedenih. Svi su dobri u svom polju, ali Fibra je stvorila polje.' Čitateljica, naravno, malo pretjeruje, ali samo malo', šali se pomalo Šunjić kad ga pitamo o razlici između njegove izdavačke kuće na početku i danas.

'Fibra je krenula kao utopijski projekt jednog zanesenjaka koji je bio uvjeren da ti stripovi koji njega toliko oduševljavaju moraju biti objavljeni u Hrvatskoj i da će on to izgurati, pa kud puklo da puklo. U to vrijeme, a govorimo o prvoj polovici dvijetisućitih, jako se malo stripova objavljivalo osim ovih poznatih, popularnih junaka (Zagor, Alan Ford, Talični Tom…), tako da je pojava neke egzotične izdavačke kuće s još egzotičnijim naslovima dočekana s hrpom upitnika. Ali ja sam bio dovoljno uporan, a stripovi koje sam objavljivao bili su zaista, zaista dobri i tolika količina kvalitetnih naslova pod jednim krovom jednostavno, dugoročno gledano, nije mogla proći neprimijećeno', nastavlja Šunjić.

Zanimalo nas je i je li se uslijed njegova djelovanja promijenila percepcija stripa kod nas: 'Ovisi koga pitate. Za velik dio javnosti strip će uvijek biti manje vrijedna literatura, ali u ovih 17 godina, koliko Fibra postoji, očito je da je došlo do širenja publike i da se klima u dobrom dijelu kulturne javnosti promijenila, da se na strip ipak gleda blagonaklonije i ravnopravnije. Bez lažne skromnosti mogu reći kako smatram da je to u velikoj mjeri Fibrina zasluga.'

'Prošla godina bila je veoma uspješna. Objavili smo preko 100 naslova, što je zaista impresivno, pogotovo kada se uzme u obzir obim naših izdanja, a na ovogodišnjem Interliberu prvi put smo imali dva štanda - jedan posvećen našoj dječjoj podetiketi Niki i jedan 'odrasli' štand - te smo organizirali potpisivanja autora i veoma posjećene tribine, tako da smo zaista zadovoljni prošlom godinom. Posebno su glasno odjeknula dva domaća projekta, kultna 'Cat Claw' Branislava Kerca (prva se tiraža rasprodala u svega dvadeset dana) te fenomenalni 'Texas Kid' Igora Kordeja i Darka Macana', ispričao nam je o protekloj godini Šunjić.

'Za ovu godinu planiramo objaviti rekordnih 120 naslova, ali kako je Fibra mali kolektiv, bit će to vrlo izazovno i pitanje je stigne li nekoliko nas fizički producirati jedan strip svaka tri dana. Od te bogate produkcije svakako bih izdvojio 'Gričku vješticu' Andrije Maurovića. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici čuvaju u arhivi originalne crteže gotovo cijelog stripa, tako da će Fibra ove godine objaviti najbolje moguće izdanje ovog klasika i na to sam baš ponosan te jedva čekam da to izdanje konačno osvane. Cijelu prošlu godinu pokušavali smo locirati preostale originalne table i vrijeme je da to završimo. Izdvojio bih još bogat izbor recentne europske produkcije u našoj prestižnoj biblioteci Kolorka, pogotovo 'Cestu' Manua Larceneta, adaptaciju slavnog romana Cormaca McCarthyja, novih osam albuma Tintina, brdo novih Batmana (i zanimljiv team up - Batman i Dylan Dog!), nove Tezukine mange te nove dječje naslove, koji polako, ali sigurno osvajaju novu publiku, što me jako veseli. Uglavnom, bit će to uzbudljiva i bogata godina, a siguran sam da će biti ponešto za svačiji ukus!' otkrio nam je za kraj Šunjić svoje planove.