Stogodišnjica rođenja Marshalla McLuhana (1911 - 1980) prošla je prilično neopaženo, kao da svijet u kojem danas živimo nema nikakve veze s čovjekom koji je najpoznatiji po frazama 'medij je poruka' i 'globalno selo'. Iako je ovaj pionir komunikologije i proučavanja medija dosegao planetarnu popularnost tijekom šezdesetih i sedamdetih godina prošlog stoljeća, njegovo je djelo danas donekle zaboravljeno, a McLuhanove teorije se smatraju zastarjelima, pa ih nitko više ne uzima previše u obzir niti čita njegove knjige.

Da je zanemarivanja McLuhana velika pogreška smatra Douglas Coupland, još jedan poznati Kanađanin, čiji je roman 'Generacija X' definirao jednu cijelu epohu, pa se stoga u povodu prošlogodišnje stogodišnjice prihvatio zadatka pisanja biografije Marshalla McLuhana. Rezultat je fascinantna i neuobičajena knjiga (čiji je prijevod kod nas ovih dana objavila Naklada Ljevak), čiji je cilj prvenstveno probuditi zanimanje novih generacija za McLuhanove teorije, a ne dati detaljan kronološki pregled jednog života.

Život Marshalla McLuhana i nije bio pretjerano zanimljiv, ali Coupland zna kako na prava mjesta posijati biografske informacije te ih – kada je moguće – povezati s McLuhanovim znanstvenim radom. Ipak, najfascinantnije stvari u životu ovog profesora engleske književnosti su se događale unutar njegove glave, a zanimljivo je kako je McLuhan mogao svoje višegodišnje izučavanje ne baš poznatog engleskog pisca Thomasa Nashea pretvoriti u put k razumijevanju novih medija. Coupland smatra da je McLuhan bio djelomice autist ili je barem imao Aspergerov sindrom, što zaključuje po njegovim ekstremnim reakcijama na glasne zvukove, ali i po drugim manifestacijama nesvakidašnjeg ponašanja koje se inače svrstava u kategoriju 'ekscentrični profesor književnosti'. McLuhan nikada nije išao na liječenje zbog toga niti je dobio ikakvu službenu dijagnozu, no teško se ne složiti s argumentima koje Coupland iznosi. Autizam objašnjava mnogo toga u vezi Marshalla McLuhana, ponajviše njegove intelektualno-proročke sposobnosti, jer on je uspijevao razmišljati o ključnim pojavama svojeg vremena izvan trenutnog konteksta, pitajući se o stoljećima, a ne samo o danima.

Coupland na trenutke namjerno provocira klasičnog čitatelja svojim pristupom McLuhanu, primjerice kada za opširniju analizu 'Gutenbergove galaksije', esencijalnog komunikološkog štiva iz 1962, budete upućeni na Wikipediju. No tako i ističe glavnu tezu svoje knjige, a to je da je Marshall McLuhan za današnju tehnologiju nešto poput Karla Marxa za kapitalizam, dakle vizionar koji je skoro pa na slijepo pogodio u kakvom će se društvu živjeti desetljećima nakon njegove smrti. U vezi McLuhana se i dok je bio na vrhuncu slave, pa i danas, previđa da je on u svojim tekstovima bio vrlo kritičan prema medijima, ali nikada nije zauzimao moralizatorski stav osuđivanja, nego je hladno analizirao što nas čeka. Početkom šezdesetih godina je većini bilo nejasno što taj rastreseni Kanađanin McLuhan misli kada govori da novi tehnološki uređaji mijenjaju ljude, dok je sada manje-više svima jasno što su društvene mreže poput Facebooka i uređaji poput iPhonea učinili da se promjeni način komunikacije među ljudima.

Još 1962. godine je McLuhan upozoravao sljedeće: 'Umjesto da teži stvaranju divovske knjižnice po uzoru na aleksandrijsku, svijet se pretvorio u računalo, u elektronički mozak, baš kao u kakvoj infantilnoj znanstvenofantastičnoj fikciji. A budući da su se osjetila preselila izvan nas, Veliki Brat uselio se unutra. Nismo li svjesni te dinamike, odmah ćemo prijeći u fazu paničnih užasa, što točno odgovara malenome svijetu plemenskih bubnjeva, potpune međuovisnosti i odozgor nametnuta suživota.' Zvuči kao globalizacija, zar ne? U Couplandovoj knjizi o McLuhanu navedeno je još pregršt sličnih citata, koji na ponekad vrlo konkretan način analiziraju ili aforistički definiraju stvari koje tek danas živimo, iako ih je jedan autistični Kanađanin shvatio još prije pola stoljeća.

U svojem nekonvencionalnom pristupu pisanju biografije Douglas Coupland uspijeva oslikati veličinu Marshalla McLuhana te uvjerljivo pledirati za aktualiziranje njegova rada. Oni koji su očekivali školsku, obimnu i detaljnu analizu lika i djela utemeljitelja suvremene komunikologije, Couplandovom knjigom neće biti zadovoljni, ali njen cilj i nije McLuhana dekonstruirati do posljednje izgovorene i napisane riječi, nego upozoriti na postojanje intelektualnog giganta koji je o današnjim nama znao više nego mi sami i sada. Kao provokativan uvod u izučavanje Marshalla McLuhana knjiga Douglasa Couplanada je savršeno štivo.