Izložba 'Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz' održala se od 23. ožujka do 7. srpnja, a posjetilo ju je više od 133 tisuće ljudi. Ta prva retrospektiva Pabla Picassa u Hrvatskoj kronološki je predstavila slike i skulpture jednoga od najznačajnijih svjetskih umjetnika, počevši od 'Čovjeka s kapom' koju je naslikao kao četrnaestogodišnjak do autoportreta 'Nedjelja', završenog neposredno prije nego što je umro 1971. godine. Riječ je o jednom od dva postava iz Picassova pariškoga muzeja, koji su putovali svijetom nakon što je taj muzej 2009. bio zatvoren zbog obnove.

Kao najvrednije umjetničko djelo ikad izloženo u Hrvatskoj, u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) predstavljeno je remek-djelo slavnog talijanskog slikara Caravaggia 'Večera u Emausu'.

Caravaggiovo ulje na platnu iz 1606, koje prikazuje Isusa nakon uskrsnuća, inače se čuva u Pinakoteci Brera u Milanu, a Italija ga je posudila Hrvatskoj kao znak dobrodošlice u povodu njezina ulaska u Europsku uniju.

Izložbu 'S Caravaggiom u Europu/Večera u Emausu iz Pinakoteke Brera u Zagrebu' vidjelo je od 5. lipnja do 31. kolovoza više od 25 tisuća posjetitelja, a samo zadnji dan bilo ih je skoro dvije tisuće. Takvoj posjećenosti izložbe, koja je imala i didaktičke panoe o njegovu stvaralaštvu, Pinakoteki Brera i baroknom slikarstvu, pridonijela su i brojna popratna događanja, od kreativnih radionica i predavanja do projekcija filma o Caravaggiu.

Valja izdvojiti i rođendansku izložbu jednog od najdugovječnijih domaćih umjetnika Ivana Kožarića. Izložba 'Devedeset i druga mu je godina tek' u zagrebačkoj galeriji Forum, javnosti je predstavila nove Kožarićeve radove, no i ambijent njegova ateljea.

Kožarić je inače ove godine održao veliku izložbu 'Sloboda je rijetka ptica' koja se održala u minhenskom muzeju Haus der Kunst od kraja lipnja do kraja rujna.

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti protekle je godine priredio i nekoliko retrospektivnih izložbi istaknutih hrvatskih umjetnika, Josipa Vanište, Miroslava Šuteja i Vojina Bakića, kao i tradicionalni izložbu finalista natječaja T-HTnagrada@msu.hr za 2013. godinu.

Krajem travnja u tom je muzeju bila otvorena izložba 'Ukidanje retrospektive', koja je u desetak cjelina predstavila stvaralaštvo slikara, grafičara i pisca Josipa Vanište, jednog od posljednjih velikih aktivnih umjetnika neoavangarde koji je, kao i proteklih sedamdesetak godina, još izuzetno aktivan. Do polovice lipnja bilo je izloženo više od 200 njegovih slika, crteža, objekata, instalacija, kolaža, anti-časopisa i pisama, koje nisu izlagane kronološki, već su stariji radovi pomiješani s novijima i tako stavljeni u nove odnose.

Nakon te izložbe uslijedila je retrospektiva majstora mobilne grafike i skulpture Miroslava Šuteja, na kojoj je do polovice studenog bilo predstavljeno njegovih 400-tinjak djela nastalih u proteklih pedeset godina, od figurativnih studentskih crteža i gvaševa iz dugoreških dvorišta, nastalih pod utjecajem nadrealizma i kubizma, do skulptura i apstraktnih slikocrteža iz devedesetih godina u kojima sažima svoj cjelokupni rad. Među izlošcima bilo je i onih koje hrvatska javnost nikad nije vidjela, poput 'Bombardiranja očnog živca' koji je 1965. otkupio Museum of Modern Art iz New Yorka.

Isti je muzej početkom prosinca postavio i prvu retrospektivu Vojina Bakića, umjetnika kojeg kritika svrstava među najbolje hrvatske kipare druge polovice 20. stoljeća, ali i najvažnije europske kipare modernizma.

Izložbom 'Svjetlonosne forme', otvorenom do početka veljače, MSU tom umjetniku nastoji vratiti mjesto koje mu pripada u povijesti hrvatske i europske umjetnosti i potaknuti na promišljanje odnosa prema spomeničkoj baštini. Uz dvjestotinjak skulptura nastalih tijekom pedeset godina, izloženo je sedamdesetak crteža te skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, projektna i osobna dokumentacija, a prvi put su predstavljene njegove studije i radovi za nikad ostvaren zagrebački spomenik Titu.

Na šestoj po redu izložbi natječaja T-HTnagrada@msu.hr za 2013. godinu predstavljeno je 38 od pristiglih 200 radova. Prva nagrada u iznosu 50.000 kuna pripala je Daliboru Martinisu za njegov medijski projekt 'Data Recovery'.

Zagrebačka Moderna galerija pri kraju godine obilježava stotu obljetnicu smrti Miroslava Kraljevića, dosad najvećom retrospektivom tog prvaka domaće Moderne i prvom nakon 52 godine, a nakon premijernog izdanja u listopadu u Požegi. Izložba donosi skoro 200 njegovih najvažnijih ostvarenja, slika, crteža, grafika i skulptura nastalih u nepunih šest godina intenzivnog stvaralaštva u više gradova, od Požege preko Beča, Zagreba i Muenchena do Pariza. Obuhvaćena su djela raznih motivskih i stilskih značajki, od pariških veduta, portreta i crteža koketa, plesačica i budoarskih scena, do skulptura, interospektivnih autoportreta i portreta članova obitelji te ruralnih prizora. Nakon Zagreba izložba će biti postavljena u Veneciji, a potom i u Splitu, Osijeku i Dubrovniku.

Suradnja triju muzeja rezultirala je izložbom 'Transparentna ljepota stakla' u Muzeju za umjetnost i obrt, Arheološkom muzeju i Muzeju Mimara, koja se održala od kraja lipnja do kraja listopada. Kroz odabir više od 600 izložaka predstavljeni su dosezi umjetničke i obrtničke kreativnosti oblikovanja u staklu u vremenskom slijedu od starog vijeka do danas, a bio je to projekt koji je prvi put pružio cjelovit uvid u taj reprezentativni dio baštine hrvatskih muzeja.

Izložba 'Alegorija i arkadija - antički motivi u umjetnosti hrvatske moderne' u Galeriji Klovićevi dvori predstavila je krajem rujna više od 130 djela najznačajnijih hrvatskih slikara i kipara toga razdoblja.

Bila su izložena i djela najznačajnijih autora hrvatske moderne, Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ivana Tišova, Roberta Auera, Bele Čikoša Sesije, Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca i Ivana Meštrovića.

Umjetnički paviljon je, u godini svoje 115. obljetnice, prije šest mjeseci dovršio sedam godina dugu obnovu, opsežne konzervatorsko-restauratorske radove na sanaciji objekta i temeljitoj obnovi pročelja i središnje kupole s krovištem. Svoj je rođendan obilježio otvorenjem izložbe 'Spiralno putovanje' Borisa Demura, koja je ostvarena u okviru paviljonskog ciklusa specifičnih projekata ambijentalnog karaktera.