Dvanaesta književna nagrada tportala za najbolji hrvatski roman dodijeljena je piscu Nikoli Petkoviću za roman 'Put u Gonars' u izdanju Profila, a nagrada vrijedna pedeset tisuća kuna i statua tipkovnice uručeni su mu 3. lipnja na svečanosti u Muzeju Mimara u Zagrebu
'Drago mi je da ste prepoznali ako ne nužno literarnost romana, a naravno ima i toga u njemu, onda onaj moment u knjizi kada se sve vrijednosti relativiziraju i kad se koncentracijski logori prikazuju kao zabavišta. U pisanju ovog romana vodio sam se Waltom Whitmanom koji je rekao da u ratu nema pobjednika jer svi nešto izgube. Išao sam iz perspektive malog čovjeka koji uvijek, a reći ću to na čakavskom, na*ebe', rekao je Nikola Petković prilikom primanja nagrade.
'Roman Nikole Petkovića 'Put u Gonars' upućuje čitatelja u određeni zavičajni prostor i neposrednu prošlost, u vrijeme stradanja, prijepora i nesporazuma, događaja koji su dobili pripovjedača koji im daje novi sadržaj i kontekst. Osjećaj da pouzdanih svjedoka nema jest mogući autentičan prostor pisanja romana koji tematizira traume vremena, spašavanje vlastite egzistencije, svoga i života drugih', naveo je na proglašenju dobitnika 12. književne nagrade tportala žiri koji su činili književna kritičarka Katarina Luketić, urednici i pisci Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović, kazališni redatelj Ivica Buljan te književna prevoditeljica i predsjednica žirija Ursula Burger.
'Ako smo bilo što naučili iz rasprave o korisnosti i štetnosti historije za život, onda je to naputak da povratak u prošlost nije put otkrivanja zaboravljene ili izgubljene istine nego jedini način da shvatimo sadašnjost, svakodnevicu, suvremenost, da razumijemo i otkrijemo vlastitu ulogu i mjesto u svijetu u kojem živimo. Razotkrivajući odnose moći jednoga mučnog vremena, jezik romana 'Put u Gonars' ima performativnu moć da konstruira različite identitete nastojeći otkriti i reprezentirati složenu mrežu odnosa, uloga, gubitaka i poraza, zločina i krivnje… Ili jednostavno preživljavanja! Romanu bismo kao dodane vrijednosti upisali humor, vještinu kombiniranja različitih jezičnih registara i pripovjednih strategija, pronalaženja načina da se posredno o logoru govori (kao odgovor na ono vječno Adornovo pitanje) kroz šutnju o logoru, atmosferu i događaje na mjestu njezine odsutnosti (Bakar)', naveo je žiri književne nagrade tportala.
Nikola Petković, biografija
Književnik, sveučilišni profesor, književni kritičar i publicist Nikola Petković rođen je u Rijeci 1962., a filozofiju i komparativnu književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao u SAD-u. Od 2011. do kraja siječnja 2018. bio je predsjednik Hrvatskog društva pisaca. Objavio je romane 'Priče iz davnine' 1989., 'Uspavanka za mrtve', 2007. i 'Kako svezati cipele', 2011.
Na dodjeli su objasnili i kako su u čitanju romana koji su ušli u izbor za nagradu manje mislili, ili poticali, njihovo natjecateljsko značenje, a više pratili presudna poetička i tematska područja te otkrivali njihove vrijednosti na manje očekivanim mjestima.
'Ili, jednostavno, svjesni različitosti naših čitateljskih i životnih iskustava, uz svu nepouzdanost 'užitka čitanja', i ovim izborom nastojali smo ponuditi raznoliku, poliperspektivnu sliku hrvatskog romana, književnosti i kulture - stvarnom stanju i stvarnoj slici usprkos!', poručili su članovi žirija.
vezane vijesti
Suvremeni hrvatski roman, istaknuli su, umnogome dijeli sudbinu drugih europskih romana, ali i umjetničkih praksi 21. stoljeća, ako 'to znači da piscu nalaže da čitatelju, uz redovitu i očekivanu brigu o priči, pričanju ili pripovjedačkim strategijama, na ozbiljan (istodobno ironičan i samoironičan, metaforičan i duhovit) način ponudi kritičku artikulaciju temeljnih društvenih vrijednosti. I, naravno, svu upitanost nad onim što nam se nudi kao jedina moguća 'slika svijeta''.
svečanost u mimari
Pogledajte tko je bio na 12. književnoj nagradi tportala
'Hrvatska suvremenost jest golem prostor čiju višeznačnost, prijepore, zapreke i nesporazume hrvatski romanopisci iz različitih perspektiva propituju, istražuju i interpretiraju, ne zaboravljajući, ili bi barem tako moglo biti, da je jezik romana njegovo ključno mjesto, ono što na pustolovan i izazovan način nastaje i izrasta na ruševinama onoga što je bilo (moguća) slika kulture, društva…', zaključio je žiri koji je roman 'Put u Gonars' Nikole Petkovića izabrao u konkurenciji s romanima 'Divlje guske' Julijane Adamović (Hena com), 'Gitara od palisandra' Kristine Gavran (Disput), 'Ezan' Ivane Šojat (Fraktura d.o.o.) i 'Pacijent iz sobe 19' Zorana Žmirića (Hena com).
Finalisti 12. književne nagrade tportala
Roman 'Divlje guske' Julijane Adamović, kako objašnjava žiri, govori o odrastanju u jednom srijemskom selu, u sredini u kojoj, nakon 2. svjetskog rata, uz ponešto izmijenjene odnose snaga, žive Hrvati, Srbi, Bosanci, Rusini, Mađari, Nijemci, Romi i jedan nesvrstani Afrikanac. 'Djetinjstvo je to ispričano u vještom i začudnom prvom licu množine jer se jedino tako ispripovijedano čini donekle probavljivim za svoje malene protagonistice. Za čitatelja je pak upravo ta množina već od prvih redaka ono što ovaj tekst čini iznimno dirljivim, a kako roman ide kraju, i gotovo nepodnošljivo mučnim', kaže žiri.
'Gitara od palisandra' Kristine Gavran, 'svojom pripovjednom strategijom, cikličnom, kružnom strukturom provjerava važnost i moć pričanja i pripovijedanja, a budući da nije nepoznato to da je književnost 'velika strankinja', pokazuje se da je pričanje, sposobnost pričanja, presudan način da se iznova aktiviraju njezine moći i snaga', navodi žiri. 'Kritika je s pravom roman čitala sravnjujući ga s drugim umjetničkim praksama, glazbom u prvom redu, ali i ne previđajući njezinu sposobnost i moć da prostor bajkovitog i zaboravljenog svijeta učini tako prisutnim i važnim.'
Ivana Šojat u romanu 'Ezan' 'vješto uspijeva pokazati kompleksnost jednog razdoblja i povezanost šireg prostora, ne demonizirajući, ali i ne idealizirajući osmanlijska osvajanja i vladavinu, osobito u kontekstu tadašnje kršćanske Evrope', tvrdi žiri, ističući kako je stoga posebna vrijednost romana u njegovu opiranju stereotipnim tumačenjima 'tuđinske' prisutnosti, banalnim imaginacijama o 'Turcima' i neprijateljima druge vjere, nacionalnim istinama o povijesnim pobjedama i porazima te junacima i gubitnicima u ratu.
U romanu 'Pacijent iz sobe 19' Zoran Žmirić 'propituje mjesto susreta, intimno i složeno, između materijalnosti autorovog jezika i pokušaja upisivanja intimne boli u kolektivnu povijest', navodi žiri, dodajući da autorova književna perspektiva opisuje različite elemente traume. 'Strukturiran u 39 kronološki nepovezanih poglavlja, roman je prepun drastičnih prizora koje zamjenjuju duhovite životne situacije. Toliko snažno ukorijenjen u stvarnost zemlje koja se ne želi i ne zna izvući iz začaranog kruga sablastologije, 'Pacijent iz sobe 19' moćan je antiratni roman o prošlosti koja nikako da prođe', zaključuju članovi žirija književne nagrade tportala.
Na dodjeli 12. književne nagrade tportala glavna urednica Danijela Jozić napomenula je kako je riječ o najznačajnijem priznanju na domaćoj književnoj sceni.
'Tportal je ovog proljeća dosegnuo 1,6 milijuna čitatelja, čime se svrstava među najvažnije news portale u Hrvatskoj. Upravo je takva čitalačka snaga vjetar u leđa ne samo ovom projektu, piscima i književnosti, nego razvoju kulture općenito. Tako ćemo nastaviti i dalje', rekla je Jozić te napomenula kako je ove godine žiri birao između 49 prijavljenih knjiga. U konkurenciji su bili hrvatski romani izdani u prošloj kalendarskoj godini, prijavljivali su ih izdavači ili autori, a izbor je prije pet finalnih sužen na jedanaest polufinalnih naslova.
Tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman dodjeljuje se od 2008. i s godinama je postala relevantnom činjenicom domaće kulturne scene. Jedina je domaća književna nagrada koja se dodjeljuje za roman pisan na hrvatskom jeziku izdan kod nakladnika registriranog u Hrvatskoj te joj je, uz promociju autora i književnog stvaralaštva, cilj promocija izdavaštva.
Lani je najboljim romanom proglašena 'Lisica' Dubravke Ugrešić, u izdanju nakladničke kuće Fraktura d.o.o.
Prethodnih godina nagradu su dobili autorice Olja Savičević Ivančević za roman ‘Adio kauboju’ (Algoritam, novo izdanje Sandorf) i Sibila Petlevski za ‘Vrijeme laži’ (Fraktura) te autori Kristian Novak za romane 'Ciganin, ali najljepši' (OceanMore) i 'Črna mati zemla' (Algoritam, novo izdanje OceanMore), Dalibor Šimpraga za roman ‘Anastasia’ (Durieux), Tahir Mujičić za roman ‘Budi Hamlet, pane Hamlete’ (AGM), Drago Glamuzina za roman ‘Tri’ (Profil), Zoran Malkoč za roman 'Roki Raketa' (Profil), Ivica Đikić za roman ‘Sanjao sam slonove’ (Naklada Ljevak) te Slobodan Šnajder za ‘Doba mjedi’ (Tim Press).
