Ljubica Letinić, uz Lanu Deban osnivačica platforme book&zvook, nedavno se vratila iz Londona. Na tamošnjem sajmu knjige ova se izdavačka kuća predstavila u punom sjaju u suradnji sa Sandorfom Ivana Sršena. Veselu karavanu na Otok su pratile naše spisateljice Monika Herceg i Maša Kolanović, a štand je otvoren govorom otpravnika poslova tamošnje ispostave našeg veleposlanstva Davora Ljubanovića. Letinić smo pitali kako su se predstavili tamo, kako su posjetitelji reagirali na zvukove hrvatske književnosti, što su naučili u Londonu, kako je došlo do suradnje s legendarnom Tajči i kakvi su im planovi.

Upravo ste se vratili s London Book Faira. Kako ste se predstavili tamo?

Predstavili smo se edicijom audioknjiga domaćih pisaca u engleskom prijevodu, našom najnovijom produkcijskom serijom za globalno tržište. To je izbor domaće književnosti koji smo razapeli u luku od Miroslava Krleže i njegovih tekstova iz dvadesetih do Monike Herceg, pjesnikinje mlađe generacije, europski renomirane. Taj ćemo izbor naslova domaće književnosti u prijevodu na engleski nastaviti širiti i ove godine jer svakom novom objavljenom knjigom slika te književnosti biva preciznija i bolja. Osim toga, u Londonu smo panel diskusijom i samim postavom štanda predstavili i cjelokupan koncept book&zvooka, kojim smo omogućili slušanje knjiga na ovom, našem jeziku. Time smo ga smjestili na digitalnu mapu svijeta, na koju ga tržišna logika vođena zakonom velikih brojeva još dugo ne bi upisala. Naš izdavački iskorak ima uporište u dvije točke. Prva je produkcija, u kojoj programskim izborom i specifičnim pristupom njegujemo vrijednost književnog teksta i čuvamo jezik. Druga je vlastita tehnologija, mobilna aplikacija book&zvook, dostupna u Googleovim i Appleovim dućanima, koju smo razvili za 'emitiranje' svega toga što produciramo. Zahvaljujući tome smjestili smo se u Audio selo, osjetno rastući segment na Londonskom sajmu, inače veliku tehnološku zonu. Ondje smo bili u društvu nekoliko najvećih globalnih tvrtki koje diktiraju trendove digitalnog audio izdavaštva. Kako je naš štand bio koncipiran kao otvoreni studio - u njemu je Herceg svakog dana čitala svoju poeziju - konstantno smo iz njega puštali ulomke, uglavnom naših engleskih izdanja, ali mjestimično i fragmente čakavske poezije ili čak samo zvukove ovog našeg prostora, soundscape karakterističnih točaka poput Kopačkog rita. Ne samo kao estetski dodatak ili kulisu, već kao našu osnovnu praksu, približavanje književnosti kroz auditivno iskustvo.

Kako su posjetitelji reagirali na zvukove hrvatske književnosti?

Pozitivno, zainteresirano, s iznenađenjem, jer to je bio pomalo neobičan postav za poslovni sajam, no to je na naš štand privuklo i one kojima nismo izvorno bili na poslovnom rasporedu. Iznimno smo zadovoljni reakcijama, sastancima i brojem uspostavljenih kontakata te srdačnim prijemom Veleposlanstva RH u Ujedinjenom Kraljevstvu. Službeno otvorenje s diplomatskim predstavnikom, na mjestu kakvo je London Book Fair, jasno vam je, ne prolazi ispod radara organizatora. Posebno je vrijedno to što je naš tehnološki štand postao i neformalno okupljalište klasičnih izdavača i urednika. Zahvaljujući Sandorfu, s kojim smo organizirali ovogodišnji nastup, prostor je neprestano pulsirao razgovorima, susretima i dogovorima, od ugovaranja prava do razvoja projekata poput Ulysses Sheltera, Sandorfove međunarodne rezidencije za pisce na Mljetu. U toj sinergiji oslobođen je prostor za nešto više od uobičajene sajamske razmjene - za stvarne, dinamične suradnje. Upravo se kroz takav raspon različitih perspektiva mala književnost poput naše može na ovakvom sajmu predstaviti na pravi način, ne kao izolirani fragment, već kao živi, relevantni glas u globalnom kontekstu.

Bogatiji ste za sjajno iskustvo. Što ste naučili u Londonu?

Nekoliko važnih stvari. Audio je bez svake sumnje u usponu i u njemu u dobroj mjeri leži budućnost knjige. Osim toga, umjetna inteligencija transformira izdavački sektor, što ga samog plaši, ali je vidljivo i da se sam tim mijenama prilagođava. S tvrtkom ElevenLabs, našim sajamskim susjedima, danas vodećom tvrtkom za razvoj sinteze govora metodom dubokog učenja, skicirali smo jedan vrlo i jedan manje ambiciozan projekt. No na polju književnog predstavljanja osvijestili smo i to koliko je audioedicija domaće književnosti na engleskom jeziku moćna poluga za njezinu globalnu promociju. 'Pisci koje ste objavili zaista su iznimni i njihova djela zaslužuju biti dostupna i vidljiva izvan Hrvatske. Ljepota ovog projekta leži u tome što se vrhunska književnost pretače u zvuk kroz produkciju najviše kvalitete.' To je s bine Tech Teatra izrekao Buzz Poole, naš američki izdavač partner, urednik iz izdavačke kuće Sandorf Passage, u panel diskusiji koja se bavila podzastupljenošću malih jezika na digitalnoj mapi svijeta. Uz njega je na tribini sudjelovala i spisateljica Maša Kolanović. Njezin roman 'Sloboština Barbie' doživio je u siječnju svoje američko izdanje. Bila nam je to prilika da testiramo zamjetan trend velikih tržišta, a to je istodobna objava oba formata - tiskane i audioknjige. U engleskom prijevodu Ene Selimović objavljena je pod naslovom 'Underground Barbie', a osim kod nas na B&Z-u, dostupna je na svim većim globalnim servisima za slušanje knjiga.

Roman 'Sloboština Barbie' Maše Kolanović u engleskoj je varijanti pročitala legendarna Tajči. Kako je došlo do te suradnje?

Ta knjiga, univerzalna, ali i referencijalna, duboko uronjena u prostor i kontekst u koji smješta radnju, traži naratora koji će s razumijevanjem pročitati taj sadržaj. Zatim, traži naratora koji neće imati problem s tim da izgovori 'Kranjčević', 'Rašković' ili 'Kajfeš'. Naracija i fokalizacija su u djevojčici, dakle taj glas treba zvučati mlado. Tajči! I tako je sve sjelo na svoje mjesto i zatvorilo krug. Ikona prijelomnog vremena opisanog u knjizi tridesetak godina kasnije pojavljuje se kao naratorica američkog izdanja te knjige. Tajči, čije audioknjige stoje u našoj biblioteci još od najranijih dana book&zvooka i s kojom neobično lijepo surađujemo, snimala je 'Barbie' u svom studiju u Nashvilleu. Istini za volju - u svom ormaru, u koji se preselila kad je osjetila da boja zvuka njezinog glazbenog studija ne odgovara naraciji audioknjige. To su naizgled nebitne, ali krucijalne sitnice u nastanku nekog audioizdanja.

Što je sljedeće za book&zvook?

Nastavljamo širiti ediciju engleskih prijevoda, a povećanim produkcijskim kapacitetom posvećujemo se našoj temeljnoj misiji, knjigama na hrvatskom jeziku. Rezultati istraživanja koje je za nas prošlog listopada proveo IPSOS potvrđuju da postoji golem prostor širenja i da je većina zainteresirana slušati knjige na našem jeziku. Nas je ta misao, uostalom, i vodila ovom projektu te smo htjeli u naš jezik donijeti to bogatstvo iskustva slušanja. Njega u velikim jezicima ne manjka; samo u SAD-u godišnje nastane više od 70 tisuća audioknjiga, to je 200 knjiga dnevno. Iskoristit ćemo ovu godinu da audioformat približimo široj domaćoj publici i u tome će od presudne važnosti biti suradnja s knjižnicama. Na njima je i moć i odgovornost, a mi se nadamo da smo im našim knjigama ponudili kvalitetan alat za trku s vremenom. To je trka koju ne možemo dobiti, no manje smisla od toga imalo bi samo prestati trčati. Bilježimo sve više interesa iz obrazovnih ustanova jer nastavnici osvještavaju nesumnjive dobrobiti audioknjiga. I to nas ohrabruje.