Četrnaesto izdanje Noći muzeja organizira Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima i drugim baštinskim institucijama, a u manifestaciju su se uključile i odgojno-obrazovne institucije, kulturne udruge i zaklade, crkve, samostani, klinike, bolnice te nacionalni parkovi i parkovi prirode.

U ovogodišnjoj Noći muzeja sudjeluje oko 130 gradova i općina u Hrvatskoj, dvije lokacije u Bosni i Hercegovini i više od 250 muzeja i drugih baštinskih institucija, od kojih je četrdesetak u Zagrebu.

Tema koja objedinjuje njihove programe je 'Muzeji - inovacije i digitalna budućnost'.

Predsjednica HMD-a Vlasta Krkec ponosna je što je svake godine sve više sudionika, a ove je godine tema digitalizacije privukla posebno velik broj sudionika.

Sukladno temi, voditeljica Noći muzeja Dubravka Osrečki Jakelić smatra kako je najveća inovacija ono što su muzeji uspjeli napraviti u četrnaest godina ove manifestacije.

'Inovacija je u smislu našeg povezivanja, spontanog i sustavnog pružanja novih proizvoda i novih oblika suradnje s našim posjetiteljima. One institucije koje su afirmirane, učinili smo još poznatijima, a one nepoznate izveli smo na hrvatsku muzejsku scenu', ocijenila je Osrečki Jakelić.

Dodala je kako se često govori o društvenim problemima digitalizacije i izolacije, no da je odgovor publike upravo suprotan.

'Noć muzeja sa svim svojim suvremenim programima postalo je mjesto okupljanja i druženja - muzealaca s muzealcima, muzealaca s publikom, publikom među sobom', naglasila je.

Noć muzeja - nekad skromna, danas prestižna

Voditeljica Noći muzeja Vesna Jurić Bulatović također je izrazila ponos zbog uspjeha ove manifestacije koja je 'od nečega skromnoga, postala pitanje prestiža'.

'Ponosni smo što će tisuće ljudi izaći na ulice gradova i mjesta, samo s jednim ciljem - uživanja u programima kulturnih institucija', istaknula je.

Državni tajnik pri ministarstvu kulture Ivica Poljičak ustvrdio je kako je ovogodišnja tema Noći muzeja intrigantna jer, smatra, inovacija i digitalna budućnost nisu samo budućnost, već i stvarnost, sadašnjost i suvremenost.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević rekla je kako brojni ljudi koji dolaze u muzeje pokazuju da baština i takav način čuvanja i obrade baštine te prezentiranja suvremenih umjetnika nije zastarjela metoda, nego da je muzejska djelatnost 'živa i spremna ponuditi nove stvari'.

'Brojni kulturni događaji i manifestacije čine Zagreb onim što jest. Ponuda koju danas nudimo, od turizma i kulture do gospodarstva i gastronomije, je ono što čini identitet jednoga grada, pa identitet njegovih građana', poručila je.

Robotika i MSU

Na otvorenju je izveden kratki plesni program PAP (Performing Arts Program) 'We Are The Robots', insipiran radom i konceptima pionira elektronske glazbe njemačke skupine Kraftwerk. Posjetitelji su u MSU počeli stizati i prije službenog otvorenja, a dočekao ih je prigodan program koji će im približiti teme poput robotike, umjetne inteligencije, programirane i kinetičke umjetnosti, strojne ekologije i mikroračunala. Uz 13 besplatnih stručnih i tematskih vodstava po svim aktualnim izložbama MSU-a, posjetitelje očekuju i filmske projekcije, PAP plesni performans, kreativno-edukativne radionice te otvorenje nove interaktivne izložbe tehnologija pod nazivom "STEM Revolucija'.

Stalnom postavu muzeja 'Zbirke u pokretu' pridružene su još dvije izložbe 'Pi / π' katalonskog umjetnika i znanstvenika Pepa Vidala u okviru 'Laboratorija za oživljavanje' te 'Između političkih ideologija i pornografije' hrvatskoj strip umjetnika Andrije Maurovića.

Posjetitelji, između ostalog, mogu iskoristiti Noć muzeja, istovremeno i zadnje dane Device_art festivala, i pogledati izložbu 'Strojevi nisu sami' gdje radovi prikazuju suvremeno djelovanje strojeva i ljudsku kohabitaciju s njima.