Ovogodišnju Noć muzeja obilježit će tema 'Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena', kojom će se odati počast tom velikom političaru i biskupu, čija je 200. godišnjica rođenja obilježena prošle godine.

S obzirom na temu, otvaranje manifestacije bit će u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), gdje je u utorak održana konferencija za novinare na kojoj su muzealci najavili svoje programe.

'Podatak da ove godine otvaramo u HAZU i da se ovdje održava konferencija potvrda je kvalitetnog puta u koji smo uložili deset godina rada i imali podršku najšire muzejske zajednice', rekla je Dubravka Osrečki-Jakelić, voditeljica i začetnica Noći muzeja.

Kao glavni doprinos Osrečki-Jakelić ističe što je Noć muzeja proširila pojam shvaćanja pojma baštine. 'Ranije nam se činilo nespojivo da uz baštinske ustanove u manifestaciji sudjeluju i one gospodarske, no to pokazuje da smo raširili pojam shvaćanja baštine izvan muzejskih institucija', ustvrdila je.

'Danas imamo veliku nacionalnu manifestaciju, a ovogodišnja tema kojom se povezuje znanost i umjetnosti potvrđuje se i u tome da su među sudionicima, uz brojne muzeje, i visokoškolske ustanove', istaknula je.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a govorio je o Strossmayeru kao 'čovjeku misije', koji je imao velike, često neshvaćene projekte i koji se sam pozicionirao da radi ono što bi trebale raditi državne institucije.

'Sve institucije koje je osnovao postoje i danas, a teze koje je tada postavio vrijede i u vremenu globalizacije kada je Hrvatska na otvorenom tržištu. Strossmayer je smatrao da su znanost i umjetnost najjače oružje, jače i od materijalnih dobara, možemo biti ponosni na djelo koje ga je nadživjelo', naglasio je Kusić.

Više nema nedoumica oko značenja Noći muzeja

Milvana Arko-Pijevac, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva koje organizira Noć muzeja, ocijenila je da su, ako su nekad i postojale eventualne nedoumice oko značenja te manifestacije, one sada nestale.

'Noć muzeja svake godine bilježi sve veći broj sudionika i posjetitelja, a prerasla je u manifestaciju hrvatske baštine jer uključuje arhive, knjižnice, sveučilišta, kulturne umjetničke udruge, škole', napomenula je.

Ove godine su se pridružile i sakralne ustanove, a novina su gospodarske ustanove, s obzirom da se, kazala je Arko-Pijevac, kulturna baština kroz svoje kreativne programe ima potencijal u gospodarskom udjelu održivog razvoja turizma.

Najavila je da će Zagreb holding omogućiti besplatni prijevoz ZET-om, a Uber taxi, u kojem će se posjetitelji Noći muzeja moći osvježiti vodom i krafnom, besplatno prevoziti putnike od muzeja do muzeja.

Pomoćnica ministra kulture Vesna Jurić-Bulatović rekla je kako se s Noći muzeja nastoji promovirati hrvatsku kulturu na način imanentan novim tehnologijama i spoznajama, što intencija u razvijenim zemljama.

'Imamo iznimno snažnu, raznovrsnu i bogatu kulturnu baštinu, a ovogodišnji mali tematski zaokret sukladan je s onim što kultura može značiti za kreativni razvoj i pokazati koliko u manjim sredinama velika imena mogu biti okosnice oko kojih se može generirati kulturni razvoj', istaknula je Jurić-Bulatović.

Ocijenivši kako trend rasta interesa publike za Noć muzeja potvrđuje snagu i moć hrvatske kulture kao mogućeg generatora kulturnih kretanja, Jurić-Bulatović je podsjetila da je broj posjetitelja u hrvatskim muzejima porastao gotovo za 1,5 milijun, što se može zahvaliti i Noći muzeja.

Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport smatra kako u hrvatskoj kulturi nema manifestacije s tako velikim interesom publike, a što je potaknulo i one koji nisu izravno povezani s baštinom da se uključe u manifestaciju. Pozvao je građane da obiđu više od pedeset lokacija, na koliko će ih se, samo u Zagrebu održati različita događanja.

Noć muzeja ove se godine održava u partnerstvu s HAZU, Muzejem Đakovštine i Muzejem Slavonije Osijek. Muzej Đakovštine donosi izložbu o Strossmayerovoj ostavštini i njegovom odnos prema glazbenicima, umjetnicima i graditeljstvu, dok Muzej Slavonije Osijek priprema izložbu osobnih veza Biskupa s rodnim gradom.

Osim na Strossmayera podsjetit će se na druge važne osobe hrvatske povijesti, primjerice na lošinjske reformatore, utjecaju Jurja Dobrile na Istru, te Deželića i Kolarića na varaždinske vatrogasce.

S obzirom na temu bit će otvorene i zbirke pojedinih sakralnih ustanova koje inače nisu dostupne, primjerice sakralna zbirka crkve sv. Servula u Bujama, te u Pavlinskom samostanu u Sveticama/Ozalj ili crkvi sv. Blaža u Zagrebu.

Među 'nemuzejskim' ustanovama koje sudjeluju u Noći muzeja ističu se ozaljska Munjara, karlovačko vodocrpilište Borlin, Zagrebačka pivovara i Zagrebački velesajam na kojem će se predstaviti djelatnost Zagreb holdinga.

Tradicionalno Noć muzeja će trajati od 18 sati do jedan sat iza ponoći i ulaz je besplatan.

Uz osnovnu izložbenu aktivnost, muzeji će organizirati niz popratnih događanja koje će privući posjetitelje svih generacija, od radionica za djecu do kasnonoćnih glazbenih programa.