Taj festival angažiranog i autorskog filma nastoji potaknuti gledatelje na promišljanje i djelovanje, u skladu s čime sastavlja program filmova recentne svjetske produkcije, među kojima su i premijere nekih od najzanimljivijih i najzapaženijih filmova godine.

Festival je tradicionalno posvećen aktualnim društvenim i općim temama, a glavni filmski program ovogodišnjeg, 14. izdanja donosi trideset igranih i dokumentarnih filmova.

Ove se godine bavi izbjeglicama i izbjegličkom krizom, kroz filmove "Havarija" Philipa Scheffnera, "Ta’ang" Wanga Binga, "Sunce, sunce me zaslijepilo" Anke i Wilhelma Sasnala, suočavanjem s prošlošću i ženskim pravima ("Egzil" Rithyja Panha, "Austerlitz" Sergeja Loznice, "Neruda" Pabla Larraina) te pravima žena, odnosno ženskim pogledom na pitanja rase, siromaštva, gentrifikacije ("Put nalik snu" Angele Schanelec, "Priče iz Illinoisa" Deborah Stratman, "Ukratko" Natalie Bookchin, "Neke žene" Kelly Reichardt).

S obzirom da festival želi kontinuirano pratiti rad vodećih svjetskih angažiranih autora, zagrebačkoj publici podastrijet će nove uratke Lava Diaza, Wanga Binga, Pabla Larraina, autora prepoznatih i na svjetskim filmskim festivalima.

Čileanski redatelj Pablo Larrain ove se godine predstavlja filmom "Neruda" o političkom putu slavnog pjesnika s kraja četrdesetih godina prošlog stoljeća, kada je bio na vrhuncu književne, ali i društvene karijere. Taj je film čileanski kandidat za Oscara u kategoriji stranog filma.

Neruda je nakon izbora predsjednika Gonzaleza Videle, ušao u čileanski parlament kao senator na komunističkoj listi, no nakon što je optužio vladu za izdaju Komunističke partije, za njim je raspisana tjeralica te sa suprugom odlazi u Europu, gdje postaje književna legenda i simbol slobode.

Wang Bing, najznačajniji kineski dokumentarist posljednjeg desetljeća, na festivalu je zastupljen s filmovima "Ta’ang" i "Gorka nadnica" na temu migracije.　

Prvi donosi portret nasilne migracije, koju su zbog eskalacije građanskog rata u planinskim graničnim regijama Mijanmara i Kine tamošnji stanovnici morali proći, dok su protagonisti drugog filma migranti koji odlaze u veliki grad u istočnoj Kini u potrazi za boljim životom, no umjesto toga dočekuju ih loši uvjeti života te nasilni i tiranski tretman.　

U dokumentarnom filmu "Djeca oluje, knjiga prva" filipinski autor Lav Diaz snimao je razarajuće posljedice katastrofalnog tajfuna Haiyan na filipinskom otoku Tacloban. Diaz među filmofilima već duže ima kultni status, a potvrdu međunarodne struke i šire publike dobio je za nekoliko posljednjih filmova.

Tu su i novi filmovi autora čiji su prethodni uratci već prikazivani na zagrebačkom festivalu, Sergeja Loznice, Joachima Lafossea, Irae Sachsa, Rithyja Panha, Alberta Serrae.

U organizaciji Multimedijalnog instituta i Udruženja za razvoj kulture "URK", festival će se održati u Zagrebu do 11. prosinca, u kinu Europa i Multimedijalnom (MM) centru Studentskog centra u Zagrebu.

Nedavno digitalizirani MM centar organizatori ističu kao idealnu i adekvatnu lokaciju za dio festivalskog eksperimentalno-dokumentarnog programa, zbog čega se Festival i vraća na lokaciju gdje je održao svojih nekoliko prvih izdanja.

Pored filmskog programa, HRFF će prirediti bogati popratni program. s nizom diskusija i radionica.

Među ostalim tu je radionica, odnosno špijunska škola "Alati umijeća međuljudskih odnosa", utemeljena na alatima vještina međuljudskih odnosa koje je kazališna redateljica Tea Tupajić prikupila tijekom dvije godine istražujući sličnosti rada agenta tajne službe i izvedbenih umjetnika.

Osim u Zagrebu, Festival će se održati u riječkom Art-kinu Croatia, od 8. do 12. prosinca.

Realizira se u suradnji s nizom ljudsko-pravaških organizacija te državnih institucija, među ostalim, s Uredom Europskog parlamenta na nagradi Saharov za slobodu misli.

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja 14. Human Rights Film Festivala je besplatan.