'Nevoljnici' Szilard Borbely (Oceanmore; prevela Xenia Detoni)

Objavljivanje ovog romana duboko je uzdrmalo mađarske književne krugove, ali i širu kulturnu javnost; prva naklada trenutno je razgrabljena, a djelo je izazvalo brojne polemike. Zabačeno selo na krajnjem sjeveroistoku Mađarske, krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, selo u kojem vladaju glad, neimaština, strah od drugog, od drugačijeg, od Židova, od Cigana, od komunizma. Pripovjedač, jedanaestogodišnji dječak, osjeća da je njegova obitelj omražena u selu, predmet svakodnevne poruge. Majka je kulačka kći, depresivna i gruba, kojoj je bijedni život zatro sve osjećaje, a otac najvjerojatnije nepriznati sin jedinog u selu preživjelog Židova, sklon opijanju, ponižavan u 'kolektivu', bez posla i bez budućnosti. Dječak naslućuje da su odbačeni od zajednice, ali zašto? No o prošlosti se ne smije razgovarati, svi šute.

Szilàrd Borbély rođen je 1. studenog 1963. godine u Fehérgyarmatu, krajnje sjeveroistočnu predjelu Mađarske nedaleko granice s Rumunjskom i Ukrajinom. Predavao je mađarsku književnost na Sveučilištu Lajos-Kossuth u Debrecenu i prevodio s njemačkog i engleskog jezika, a 1998. godine primljen je u Mađarsku Akademiju. Prvotno je prepoznat kao pjesnik (prvu zbirku Adatok objavio je još kao student), no osim što se bavio poviješću književnosti i esejistikom, autor je i nekoliko kazališnih komada. Njegova djela nagrađena su nizom priznanja, poput prestižne Nagrade Attila József, Nagrade Tibor Déry i Nagrade Füst Milán. Njegov prvi roman 'Nevoljnici — Zar je Mesija vec otišao?' (Nincstelenek) pojavio se 2013. godine i odmah izazvao javnu polemiku. Borbély je 19. veljače 2014. godine u Debrecenu počinio samoubojstvo.

‘Ruska trilogija’ Oleg Pavlov (Fraktura; preveo Fikret Cacan)

Daleki predjeli SSSR-a s logorima, stepom, stražarskim tornje­vima zastrašujuće su mjesto za mladog novaka u ruskoj vojsci. Iako nije dugo izdržao u Karagandi kao zatvorski čuvar, Oleg Pavlov je na temelju vlastitog iskustva napisao briljantnu trilogiju o životu ruskog vojnika u posljednjim desetljećima 20. stoljeća. U Državnoj bajci progovara o sustavu u kojem čak i uzgoj krumpira može postati djelo zbog kojeg se naposljetku izgubi glava. Matjušinov slučaj prati mlađeg sina bezdušnog zapovjednika u pokušaju da se dokaže ocu prijavljujući se u vojsku unatoč hendikepu. U Karagandinskim devetinama, ili povijesti posljednjih danaopisuje se mladi vojnik koji pred kraj službe dospijeva u lječilište i premda je zdrav, u konačnici jedva izvuče živu glavu. Kako su zaključili kritičari, dok se ne pročita Ruska trilogija Olega Pavlova, ne može se ni zamisliti koliko je ruska vojska krajem 20. stoljeća nisko pala.

Oleg Pavlov rodio se u Moskvi 1970. Regrutiran je u rusku vojsku i poslan u Kazahstan gdje je radio kao zatvorski čuvar, no nakon ozljede glave s dvadeset godina dobiva otpust zbog navodne psihičke nestabilnosti. Studirao je književnost, a s 24 godine napisao svoj prvi roman 'Državna bajka' koji je bio u najužem izboru za ruskog Bookera 1995. Pavlovljev sljedeći roman 'Matjušinov slučaj' (1997.) učvrstio mu je reputaciju modernog ruskog klasika, dok je za 'Karagandinsku devetinu, ili povijest posljednjih dana' (2002.) tu nagradu konačno i dobio. Uz književnost Pavlov piše eseje i članke o književnosti te o povijesnim i društvenim aspektima života u suvremenoj Rusiji. Djelo 'Ruski čovjek u 20. stoljeću' napisao je ne samo na temelju vlastitog iskustva nego i brojnih pisama Aleksandra Solženjicina. Uz ruskog Bookera za svoj je rad dobio i druge ruske književne nagrade među kojima se ističe Solženjicinova nagrada 2012.

‘Ključ’ Tatiana Salem Levy (Hena com; prevela Katarina Ramljak)

Ključ je priča o mladoj ženi koja se, nakon što joj djed pokloni ključ njegove rodne kuće u Izmiru u Turskoj, odlučuje na putovanje stopama svojih predaka u potrazi za obiteljskim, ali i vlastitim identitetom. Fragmentiziranom naracijom, u obliku kratkih ulomaka u kojima pripovjedačica mijenja vremenske i prostorne perspektive i prelazi s jednog člana obitelji na drugi, pred čitateljem se rastvara priča o političkom nasilju, o emigraciji kao sudbini, o teškoćama uspostave osobne arhitektonike uslijed iskorijenjenosti i prisiljenosti na mijenjanje mjesta boravka, o identitetnom rascjepu koji se stvara u osobi primoranoj služiti se jezikom koji nije materinji, i tegobnosti prilagođavanja novoj okolini, novim ljudima, nepoznatim običajima, jeziku, hrani...

Ovaj roman donosi priču o tri generacije jedne brazilske obitelji koju autorica suvereno prati tijekom više desetljeća proživljena na tri različita kontinenta. 'Ključ' je i priča o različitim ljubavima: obiteljskim – nježnim i prisnim, romantičnim – snažnim ali destruktivnim, te o ljubavi koja nadilazi političku opresiju i koja se ne plaši vjerske nesnošljivosti niti okrutnosti policijskoga uma.

Tatiana Salem Levy dojmljivo dočarava Tursku, Portugal i Brazil, te veoma sugestivno oslikava različite ljude povezane istom sudbinom – sudbinom čovjeka osuđenog na lutanje, na bijeg, na prilagodbu, čovjeka iskorijenjenog, ali koji smisao života pronalazi u ljubavi spram svojih bližnjih.

‘Koštani satovi’ David Mitchell (Vuković & Runjić; prevela Saša Stančin)

Nakon strasne svađe s majkom zbog dečka, petnaestogodišnja Holly Sykes za sobom zalupi vrata obitelji i starom životu. Holly ipak nije tipična tinejdžerica što je pobjegla od kuće: kao senzibilno dijete kojeg su svojedobno kontaktirali glasovi koje je znala tek kao "ljude s radija", pravi je gromobran psihičkih fenomena. Holly je privukla pozornost skupine opasnih okultista - i njihovih neprijatelja. No Hollyn bijeg tog vrućeg ljeta 1984. tek je uvod u šokantan nestanak koji cijelu obitelj nepovratno rani. Ova tajna obilježit će šest desetljeća Hollyna života i sve koje na tom životnom putu sretne - rođene, nerođene, neumrle i besmrtne.

Roman 'Koštani satovi' osebujan je kaleidoskop čije šarene krhotine premeće neusporedivi David Mitchell, autor kojeg kritika naziva romanopiscem što ukazuje na budućnost književnosti. Elegantan kreator međusobno povezanih priča, smioni kršitelj pravila žanra i majstorski prozni stilist, Mitchell je jedan od vodećih književnih glasova svoje generacije. 'Koštani satovi' pršte od inovativnosti, duha i čistog pripovjedačkog užitka - proza vas naprosto ne može očarati više od ove.

‘Diplomatske kronike’ Abel Lanzac (Fibra; prevela Vlatka Briški)

Quai d'Orsay, Ministarstvo vanjskih poslova Francuske. Na čelu mu osebujni Alexandre Taillard de Worms. Fanatik vlastitih ideja čije lajtmotive rado pretjerano naglašava, hiperaktivan, grandilokventan, bez prestanka zanesen akcijom i hitnošću teških diplomatskih situacija, kocka se imidžom Francuske u svijetu. Zapošljava Arthura Vlamincka, mladog savjetnika kojemu povjerava pisanje svojih govora. Pomalo naivan zbog nedostatka iskustva, Arthur će se naći u svijetu kontradikcija, pokušavajući se snaći u slalomu između diplomatskih fraza i realpolitike. Ponesenog ekstatičnom atmosferom i dinamikom ministarskog kabineta, krhkoga savjetnika zavrtjet će lirični verbalni tornado u liku ministra...

Ovaj genijalni francuski strip je satirizirao i otkrio mnoge tajne funkcioniranja francuske diplomacije iz vremena dok je ministar vanjskih poslova bio Domonique de Villepin. Pretvoren je i u podjednako zabavan igrani film.