'Masovna psihologija fašizma' Wilhelm Reich (Jesenski & Turk; preveli: Nadežda Čačinović i Žarko Puhovski)

Ako postoji djelo koje vrijedi pročitati u aktualnoj društveno-političkoj situaciji u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europskoj uniji, onda je to 'Masovna psihologija fašizma' Wilhelma Reicha, a nakladnik Jesenski & Turk reizdaje ga u pravom trenutku. Reich se u ovom djelu pozabavio propagandnim djelovanjem Hitlerova režima i masovnom psihologijom koju je proizveo, ispisavši bespoštednu analizu jednog od najzlokobnijih fenomena u povijesti čovječanstva.

'Reichovim vlastitim riječima - koje s njegova stajališta nadilaze čak i tako povijesno presudan povod kao što je Hitlerov dolazak na vlast – 'nepolitički je čovjek apsorbiran seksualnim konfliktima'. Htjeti ga pridobiti isključivanjem seksualnosti, kao što se to do sada činilo, nije samo beznadno, nego i najsigurnije sredstvo da ga izručimo političkoj reakciji koja sjajno iskorišćuje posljedice njegovog seksualno-socijalnog položaja. Tu po jednostavnom računu postoji samo drugi put, politiziranje njegovog prirodnog seksualnog života', piše u predgovoru hrvatskog izdanja 'Masovne psihologije fašizma', čiji prijevod potpisuju Nadežda Čačinović i Žarko Puhovski.

'Zemlja iza šume: Vampirski mit u književnosti i na filmu' Boris Perić & Tomislav Pletenac (TIM Press)

'Namjera ove knjige bila je, naravno, pokušati iscrtati bitne odrednice vampirskog mita u predaji i književnosti, a time dakako i na filmu, no čini se da s obzirom na zgušnjavanje istih tih mitsko-literarnih odrednica u Stokerovu romanu, puka povijesnost i nije najbolji pristup. Osim toga, dosadašnji pokušaji 'historizacije' vampirskog mita strukturalno nisu mogli proći bez ustupaka predrasudama i dobronamjernim, premda i krajnje hotimičnim, stereotipima koji nužno ne pridonose adekvatnom rasvjetljavanju fenomena vampira', pišu u uvodu 'Zemlje iza šume' autori Boris Perić i Tomislav Pletenac.

Rezultat je aristokratski napisana i stilski izbrušena studija o Stokerovom 'Draculi' i mnogočemu drugome povezanom s vampirima, par excellence naslov domaće publicistike. Perić se ovom knjigom još jednom potvrđuje kao neupitan autoritet za vampire u hrvatskoj kulturi, pokazujući da se u tom suvremenom mitu može naći mnogo više od lakog štiva za djevojčice koje se ne mogu odlučiti treba li Bella završiti s Edwardom ili ipak izabrati Jacoba. 'Zemlja iza šume' spašava vampire od sterilne banalnosti sage 'Sumrak', podsjećajući da su te fiktivne krvopije prvenstveno slika nas samih.

'Vrtoglave godine: Europa, 1900-1914' Philipp Blom (Fraktura; preveo Goran Schmidt)

Ako ćemo vjerovati podjeli britanskog marksističkog povjesničara Erica Hobsbawna, prvih četrnaest godina 20. stoljeća zapravo su posljednje godine dugog 19. stoljeća. Bilo je to vrijeme belle epoquea, kulturnog i društvenog napretka koji je odveo direktno u klaonicu Prvog svjetskog rata.

Zahvaljujući Frakturi, sada i na hrvatskom jeziku možemo pročitati fantastičnu historiografsku studiju Philippa Bloma 'Vrtoglave godine' o Europi između 1900. i 1914. Bio je to svijet u traženju, pulsirajuće razdoblje kreativnosti i suprotnosti. Glavne su teme terorizam, globalizacija, imigranti, konzumerizam, propast moralnih vrijednosti i suparništvo velikih sila. Zvuči poznato, kao da to opet proživljavamo.

Lijepo napisana i puna vješto ispričanih anegdota, knjiga 'Vrtoglave godine' oživljava čudesa, užase i strahove ranoga dvadesetog stoljeća.

'Umjetnost života' Bruno Šimleša (Naklada Ljevak)

Self help literatura u podjednakoj mjeri izaziva podsmijeh i obožavanje, negativne kritike i bestselerski nivo prodaje. Ali kao i u svakom žanru, postoje oni koji znaju što rade odnosno kvalitetno pišu, kao i oni koji manje ili više uspješno prodaju maglu. Sociolog Bruno Šimleša po svemu sudeći pripada prvoj skupini, s obzirom na to da svoj rad shvaća ozbiljno, a to je i prepoznala hrvatska publika koja ga rado čita. 'Umjetnost života' je novi naslov iz Šimlešine radionice, u kojemu otkriva kako životna iskustva pretvoriti u neprocjenjive umjetnine, a od svojega života stvoriti remek-djelo, kaže izdavač Naklada Ljevak.

Šimleša pak ovako komentira svoju novu knjigu: ‘Svjestan sam koliko ambiciozno zvuče te ideje, ali ako su nam suđene najviše visine, šteta je zadovoljiti se osrednjim životom. Šteta je svoj život ne posvetiti ljubavi i stavljati sebe na zadnje mjesto u vlastitom životu.’

'Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune' Boris Pavelić (Adamić)

'Smijeh slobode - uvod u Feral Tribune' je 700-stranična i bogato ilustrirana epopeja o 25 godina kultnog političko-satiričkog lista Feral Tribune, koju je nakon višemjesečnog istraživanja i rada napisao novinar Novog lista Boris Pavelić. Autor podrobno opisuje fenomen Feral Tribunea od dana nastanka davne 1983. kao humorističkog podlistka Nedjeljne Dalmacije pa sve do gašenja samostalnog tjednika 2008. te objašnjava važnost Feral Tribunea za vrijeme u kojem je izlazio, kao i za današnjicu. Zbog presjeka svih važnih događaja u 25-godišnjem razdoblju knjiga prerasta u malu, ali impresivnu feralovsku povijest Hrvatske, kažu u promotivnom materijalu iz nakladnika knjige Adamića.

Kao što je već poznato, prvo izdanje knjige je planulo za samo nekoliko dana, pa se sada u knjižarama može naći drugo. Održana je i odlično posjećena promocija 'Smijeha slobode' u Novinarskom domu, koja je još jednom podsjetila da Ferala više nema, ali i da je nastavljen drugim sredstvima u drugim medijima. Pavelićev 'Smijeh slobode' je knjiga koja će kod svakog hrvatskog desničara izazvati najmanje kolutanje očima, što će neki sigurno shvatiti kao dodatnu preporuku.