Nadolazeće pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine dalo je puno na važnosti Festivala u mojim očima. Zbog toga sam se, nakon što sam imenovana ministricom kulture i komunikacije, uvelike posvetila uključivanju u pripreme za Festival. Općenito gledano, željela bih da kultura općenito, a naročito strane kulture, pronađu svoje mjesto u Francuskoj. Zaštita kulturne različitosti u Europi i svijetu izazov je koji poziva na mobilizaciju svih naših snaga i bližu suradnju između francuskog i drugih ministarstava kulture u Europskoj uniji.

Postoji li puno interesa za programe kulturnih sezona u Francuskoj i Europi?

Kulturne sezone su veoma značajni događaji po pitanju promicanja stranih kultura u Francuskoj, uživaju naklonost svih najvećih francuskih kulturnih institucija i, uostalom, organiziraju ih Ministarstvo kulture i komunikacija te Ministarstvo vanjskih poslova uz potporu Francuskog instituta. Naime, program tih sezona dio je programa najvećih muzeja, festivala, kazališta i kulturnih organizacija diljem Francuske. Posebno je važno informiranje tijekom sezona koje dozvoljava kontakt sa širom javnošću. Prostor koji francuski tisak posvećuje sezonama kao takvim, a posebice Hrvatskoj, očit je znak interesa u Francuskoj za takav tip događaja. Sezone su posljedično ključni moment u pletenju kulturnih veza Francuske s drugim zemljama, što također bitno doprinosi upoznavanju francuske javnosti s kulturom u pitanju.

Ako pratimo povijest hrvatske književnosti, slikarstva, kiparstva itd., možemo uočiti da je mnogo hrvatskih umjetnika pronašlo prostor za rad, učenje i suradnju u Francuskoj. Koji bi bili veliki projekti na kojima bi Francuska i Hrvatska možebitno surađivale?

Drago mi je što doista mogu konstatirati da su neki od najvećih hrvatskih umjetnika pronašli inspiraciju u Parizu – poput slikara Josipa Račića i Miroslava Kraljevića te svakako kipara Ivana Meštrovića čija su djela trenutno izložena u Muzeju Rodin u sklopu Festivala – što je znak da su naše kulture uistinu povezane te da se mogu međusobno oplemenjivati. Mnogobrojni će projekti – uz projekte realizirane u sklopu Festivala – uskoro izaći na vidjelo poput, primjerice, projekata u domeni filma ili sporazuma koji će stupiti na snagu u narednih nekoliko tjedana, no isto tako i suradnji u domeni književnosti, muzeologije i umjetničkog stvaralaštva. Festival d’automne (Jesenski festival) koji se upravo održava u Parizu i koji je iznimno važan kulturni događaj dodijelio je i ove godine puno prostora hrvatskom umjetničkom stvaralaštvu. Uvjerena sam da su snažne veze koje smo uspostavili tijekom zajedničkog rada na Festivalu temelji zdanja naše buduće kulturne suradnje. Naposljetku, vjerujem da će se Hrvatska vrlo brzo uspješno integrirati u Europsku uniju te da će suradnja između naših dviju zemalja biti podjednako važna u nadolazećim godinama, što me uistinu veseli.

Što je, po vašem mišljenju, najzanimljiviji dio festivala 'Croatie, la voici' i koji biste dio htjeli i privatno posjetiti?

Teško je izdvojiti samo jedan događaj unutar tako opširnog programa. Primjerice, sretna sam što znam da francuska javnost sada ima priliku uživati u jednom dijelu hrvatske kulturne baštine zahvaljujući izložbi srednjovjekovne umjetnosti koja je organizirana u Muzeju Cluny i koju su otvorili predsjednici naših država, Ivo Josipović i François Hollande. Isto sam tako iznimno entuzijastična pri samoj pomisli na to da će iznimna skulptura Apoksiomena stajati u Louvreu od 21. studenoga ove godine do kraja veljače 2013. Izvan okvira klasične umjetnosti, posebno mi se sviđa što je Festival također okrenut suvremenoj hrvatskoj umjetnosti poput književnosti – uključujući i strip – kao i vizualne umjetnosti i performansa. Iskoristila bih ovaj razgovor i da se još jednom zahvalim timovima na obavljenom radu i uspješnom porinuću Festivala, a ponajviše izbornicama Festivala, gospođi Isabelle Delage s francuske i gospođi Seadeti Midžić s hrvatske strane.