IZLOŽBA U KAZALIŠTU

Prvi put u javnosti ostavština Branka Gavelle

02.04.2012 u 13:11

Bionic
Reading

Povodom 50. godišnjice smrti utemeljitelja Zagrebačkoga dramskog kazališta dr. Branka Gavelle, u atriju Gradskoga dramskog kazališta Gavella u četvrtak, 5. travnja 2012. u 12 sati bit će otvorena izložba o liku i djelu velikog redatelja, teatrologa, pedagoga, kazališnog kritičara i prevoditelja te redovitog člana JAZU

Izložba je ostvarena u suradnji Gradskoga dramskog kazališta Gavella i Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU / Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta.

U suradnji s Danima hvarskog kazališta, koji su ove godine posvećeni upravo Branku Gavelli, u prostorijama teatra u Frankopanskoj 8. svibnja će bit upriličen i znanstveno-stručni skup te će se prikazati filmska snimka Krležine drame 'U logoru', prve Gavelline predstave na pozornici Zagrebačkoga dramskog kazališta, kojom ovo kazalište i započinje svoj rad 1954. godine.

Pored fotografija iz predstava, izvornih kazališnih cedulja i knjižica, idejnih scenografskih skica, režijskih knjiga prepunih bilježaka, prijevoda te autorskih rukopisa i izdanja, u atriju kazališta će po prvi put oku javnosti biti izložene i memorabilije poput posmrtne maske, štapa, šešira, originalnih dokumenata iz života Branka Gavelle te o osnivanju Akademije dramske umjetnosti.

Skupina mladih glumaca i redatelja, uglavnom 'pobunjenika' iz Hrvatskoga narodnog kazališta, preuzela je 29. svibnja 1953. godine zgradu Malog kazališta u Frankopanskoj 10 i osnovala Zagrebačko dramsko kazalište. Na čelo te skupine pozvan je veliki kazališni mag Branko Gavella.

Gavella je režirao u Hrvatskoj i u većini južnoslavenskih kazališnih središta, kao i u kazalištima u Brnu, Pragu, Milanu, Sofiji, Bratislavi, Ostravi i Trstu, te je na scenu postavio 279 dramskih i opernih djela, a prevodio je s francuskoga, njemačkoga, talijanskoga, češkoga i engleskoga. U Zagrebačkom dramskom kazalištu, današnjem GDK Gavella, Branko Gavella režirao je drame 'U logoru' i 'Golgotu' Miroslava Krleže'Na kraju puta' Marijana Matkovića, 'Kako vam drago' i 'Macbeth' Williama Shakespearea, 'Kir Janju' Jovana Sterije Popovića, 'Svoga tela gospodar' Slavka Kolara, 'Zatvorene sobe' Grahama Greena te 'Tirenu' Marina Držića