Kako je javio The Guardian, ruski čelnik Vladimir Putin u ponedjeljak je potpisao dekret kojim je naložio dužnosnicima da ove godine ožive natjecanje pjesme Intervizija u Moskvi s ciljem 'razvoja međunarodne kulturne i humanitarne suradnje'.

Putinov izaslanik Mihail Švidkoj kaže kako je na sudjelovanje u Interviziji pristalo dvadesetak zemalja, uključujući ruske saveznike u BRICS-u: Brazil, Kubu, Indiju i Kinu. Putin je u studenom prošle godine čak i osobno potvrdio da je s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom osobno razgovarao o ideji organiziranja suparnika Euroviziji. “Naši kineski prijatelji su to podržali i prihvatili. Vidjet ćemo što će od toga biti", rekao je Putin ruskom novinaru.

Rusiji je zabranjeno natjecanje na Euroviziji 2022. nakon njezine invazije na Ukrajinu, a ruske televizije su nakon toga suspendirale svoje članstvo u Europskoj radiodifuznoj uniji.

Putin je imenovao nekoliko visokih dužnosnika za organizaciju natjecanja Intervizija, a među njima je zamjenik premijera Dmitrij Černišenko, koji je imenovan za šefa organizacijskog odbora.

Pokrenuto pod bivšim sovjetskim čelnikom Leonidom Brežnjevom, originalno natjecanje Intervizija održavalo se od 1960-ih do 1980-ih kao odgovor istočnog bloka na Euroviziju. Natjecanje, održano u Poljskoj i tadašnjoj Čehoslovačkoj, također je privuklo sudjelovanje iz neeuropskih zemalja, uključujući komunističke saveznike Moskve poput Kube. Mnogi su ga smatrali simbolom otvorenosti nakon smrti diktatora Staljina, a na natjecanju je čak sudjelovala i Finska, koja je istovremeno sudjelovala i u natjecanju za Pjesmu Eurovizije.

Od pobjede do 'obrane obiteljskih vrijednosti'

Rusija se prvi put natjecala na Euroviziji 1994., nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza. Tijekom 2000-ih Eurovizija je postala jedan od najiščekivanijih događaja u zemlji, a Rusija je često slala neke od svojih najvećih zvijezda.

Jedini pobjednik iz Rusije pjevač je Dima Bilan, koji je pobijedio 2008. u Beogradu sa svojom pjesmom Believe. Sljedeće godine Moskva je bila domaćin natjecanja u velikom stilu, potrošivši čak 42 milijuna dolara na najskuplji Eurosong u povijesti.

No osobito nakon pobjede austrijske drag izvođačice Conchite Wurst, a paralelno sa zaokretom Putinove vlasti ka konzervativnijem stilu vođenja politike, Rusija je na Eurosongu sve više počela dramiti zbog 'podrivanja tradicionalnih obiteljskih vrijednosti'.

Zato će Intervizija biti konzervativno nastrojena, a umjetnici će promovirati obiteljske i duhovne vrijednosti. 'Umjetnici ne smiju izvoditi pjesme koje pozivaju na nasilje, ponižavaju čast i dostojanstvo društva, a zahtijeva se da političke teme budu potpuno isključene iz teksta', navodi se u jednom od planskih dokumenata.

Srbi, pola u šali, pola u zbilji: Šaljemo Karleušu

Sudjelovanje na natjecanju otvoreno je svima, pa je srpski list Danas, imajući u vidu bipolarnu politiku Aleksandra Vučića koji i dalje, doduše sve krhkije, sjedi na zapadnom i ruskom stolcu, upitao tamošnje popkulturne znalce kako bi se Srbija trebala postaviti prema ovom natjecanju te koga bi mogla poslati.

Najlogičniji odgovor ponudio je radijski voditelj Igor Brakus, koji je argumentirao zašto bi Srbija na ovo natjecanje trebala poslati Jelenu Karleušu, kako je opisuje, najnapredniju glazbenu zvijezdu novije srpske povijesti. Podsjetimo, nakon što je Madonna iskazala podršku srpskim studentima, Karleuša joj je poručila kako je 'legenda' no da 'odje*e'.

'Antimadonin narativ i stalni napadi studenata na nju svrstavaju ovu divu među favorite Intervizije. Vučić bi trebao tražiti od organizatora ovog događaja, iako za njega nije odgovoran, da srpska pjevačica nastupi na playback, jer nesretna žena ne može uživo otpjevati niti jedan ton. Našu Jelenu Nacionale može pratiti samo Garavi sokak, a mladi, talentirani progresivac Lazar Ristovski očit je izbor za redatelja predstave', rekao je Brakus za Danas, pola u šali, pola u zbilji.