Tportalova nagrada za najbolji hrvatski roman uspostavljena je 2008., a ove godine bit će dodijeljena 17. put. Uoči ovogodišnjeg izdanja prisjećamo se svih šesnaest dobitnika i dodjela
2008. Dalibor Šimpraga - Anastasia (Durieux)
Dugogodišnji urednik tjednika Globus Dalibor Šimpraga laureat je prve dodjele tportalove nagrade, pobijedivši u konkurenciji ukupno 57 romana, a u finalu ostavivši iza sebe romane Nade Gašić (Mirna ulica, drvored), Mirka Kovača (Grad u zrcalu), Josipa Mlakića (Tragom zmijske košuljice) i Ede Popovića (Oči). Tadašnji žiri u sastavu Miroslav Mićanović, Alida Bremer, Tomislav Brlek, Ana Grbac, Igor Mandić, Jadranka Pintarić i Roman Simić Bodrožić opisao je ovo djelo kao ono koje se svojim odlikama upisuje u tradiciju europskog modernog romana. Sam Šimpraga u šali je preporučio roman od preko 300 stranica za čitanje tijekom bolovanja ili produljenih praznika.
2009. Drago Glamuzina - Tri (Profil)
Pisac, novinar i dugogodišnji Profilov urednik Drago Glamuzina osvojio je nagradu unatoč impresivnoj konkurenciji od 53 djela, a u finalu su uz njegov roman 'Tri' bili još Renato Baretić (Hotel Grand), Sanja Lovrenčić (Martinove strune), Robert Međurečan (Prodajem odličja, prvi vlasnik) te Dubravka Ugrešić (Baba Jaga je snijela jaje). Prema obrazloženju žirija, roman se od ostatka izdvojio time što literarno uvjerljivo pokazuje žanr ispovjedne i (kvazi)autobiografske proze, čime može pružiti poticaje za promišljanje pripovjednih obrazaca.
2010. Sibila Petlevski - Vrijeme laži (Fraktura)
Među 53 prijavljene knjige u natječaju 2010. žiri je u finale uvrstio Ratka Cvetnića s romanom 'Polusan', 'Razbijene' Gorana Gerovca, 'Dušu od gume' Dore Kinert Bučan i Zorana Žmirića s 'Blockbusterom'. Sve je njih nadjačala fikcionalna biografija Viktora Tauska, psihoanalitičara, učenika Sigmunda Freuda i jedne od upečatljivijih ličnosti prve polovine 20. stoljeća iz pera Sibile Petlevski, prve autorice koja je osvojila tportalovu nagradu. U obrazloženju je žiri istakao da se originalnost i samosvijest njezina pristupa ogleda u nepristajanju na romaneskno fiksiranje identiteta pojedinca, odnosno na falsificiranje i popunjavanje povijesnih praznina prema uvriježenim poimanjima nacionalne kulture. Petlevski je 2011. objavila i nastavak priče o Tausku u romanu 'Bilo nam je lijepo', a 2014. objavila je i završni dio trilogije, roman pod naslovom 'Stanje sumraka', svojevrstan hommage Tauskovoj osobnosti.
2011. Olja Savičević Ivančević, Adio kauboju (Algoritam, drugo izdanje Sandorf)
Godine 2011. za tportalovu književnu nagradu natjecalo se 50 romana, a u finale su ušli 'Adio kauboju' Olje Savičević Ivančević, 'Jane Perkanova' Ane Bako (pseudonim), 'Nekoliko dana kolovoza' Mirjane Dugandžije, 'Voda, paučina' Nade Gašić i 'Zavičaj, zaborav' Ludwiga Bauera. 'Adio kauboju' te je godine pobijedio s pričom o dalmatinskoj provinciji, u kojoj su likovi kao u pričama o Divljem zapadu podijeljeni na dobre i loše momke. Godinu nakon što je osvojila nagradu, hvaljeno djelo, kasnije prevedeno na velik broj jezika, zaživjelo je i na kazališnim daskama u predstavi koju je režirao Ivica Buljan, a premijerno je izvedena na Splitskom ljetu 2012.
2012. Ivica Đikić, Sanjao sam slonove (Naklada Ljevak)
Na natječaj za roman godine pristigla su 2012. 52 naslova, a u finalu su bili debitantski romani 'Drenje' Luke Bekavca i 'Ovdje neće biti čuda' Gorana Ferčeca te bivša dobitnica tportalove nagrade Sibila Petlevski s romanom 'Bilo nam je tako lijepo' i Zoran Ferić s romanom 'Kalendar Maja'. Pobijedio je Ivica Đikić s romanom u kojemu bivši novinar Feral Tribunea i Slobodne Dalmacije progovara o traumatičnim hrvatskim vremenima od sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća kroz likove kriminalaca, emigranata, špijuna, državnih odvjetnika, ratnih zločinaca, povratnika, političara i slonova.
2013. Tahir Mujičić - Budi Hamlet, pane Hamlete (AGM)
U žestokoj konkurenciji 42 romana 2013. su u finale ušli Tatjana Gromača s romanom 'Božanska dječica', Josip Mlakić s romanom 'Planet Friedman', Pavao Pavličić i 'Muzej revolucije' te Igor Rajki i 'Detektor istine'. Pobjedu je ipak odnio prvijenac Tahira Mujičića jer je, prema ocjeni žirija, tada u sastavu Igor Mandić, Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić, savršeno sažeo svoje dramsko iskustvo, teatrološku spremu i sve to obogatio humorom. Mujičić je autor brojnih kazališnih kritika i ogleda, objavljivao je poeziju, kraću prozu te scenarije za serije, filmove, TV drame i radioigre.
2014. Kristian Novak - Črna mati zemla
U konkurenciji 49 prijavljenih romana, 2014. su u finale ušli 'Povratak Filipa Latinovića' Borisa Perića, 'Stanje sumraka' Sibile Petlevski, 'Hakirana Kiti' Andree Pisac i 'Umjetne suze' Milka Valenta. Nagradu, čiju je dodjelu uveličala i tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, osvojio je Kristian Novak s romanom 'Črna mati zemla', a koji je kasnije višestruko revaloriziran kao jedno od najvažnijih djela suvremene hrvatske književnosti te uprizoren na daskama ZKM-a u režiji Dore Ruždjak Podolski. Žiri je tada u Novakovom romanu pronašao 'svježinu i začudnost, istančanost u detaljima i stilsko-jezične izazove u kojima čitamo autorski strastven napor namjesto 'lakoće' ispisivanja rečenica'.
2015. Zoran Malkoč - Roki Raketa
U finale izbora 2015., među 52 prijavljena romana, žiri u tročlanom sastavu Kristian Novak, Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović odabrao je romane 'Svećenica Mjeseca' (Zagrebačka naklada) Milene Benini, 'Mima i kvadratura duga' (Algoritam/24sata) Želimira Periša, 'Brdo' (VBZ) Ivice Prtenjače i 'Puteni nametnik' (Durieux) Igora Rajkija. Sve njih nadmašio je Zoran Malkoč s romanom 'Roki Raketa', za koji je žiri istaknuo da 'secira društvo i pritom se ne boji ići duboko, do stvarnosti, do apsurda i još dalje, do mjesta na kojem stvarnost bez mita i bajke više ne može'. Malkoč, bivši dragovoljac Domovinskog rata, rođen je 1967. u Novoj Gradiški, a prije pobjede na tportalovom natječaju pažnju književne javnosti zadobio je zbirkom mračnih priča 'Groblje manjih careva', za koju je dobio nagradu 'Ranko Marinković'.
2016. Slobodan Šnajder - Doba mjedi
Žiri tportalove književne nagrade, u kojemu su pod presjedanjem književne kritičarke i publicistice Katarine Luketić bili prevoditeljica Ursula Burger, kazališni redatelj Ivica Buljan te urednici i pisci Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić, 2016. je nagradio Slobodana Šnajdera za roman 'Doba mjedi', a u finalu su još bili 'Na osami blizu mora' Zorana Ferića, 'Područje bez signala' Roberta Perišića, 'Oblak boje kože' Nebojše Lujanovića i 'Tvoj sin Huckleberry Finn' Bekima Sejranovića. Žiri je svoju odluku obrazložio 'kriterijima autentičnosti i koherentnosti' te se odlučio za Šnajderov 'dojmljivo jezično napisan roman, gotovo roman-fresku, koji govori o zaboravu i sjećanju, odnosu između male, intimne i velike, službene povijesti, u kojemu je autor uspio iskazati punoću vremena i prostora'.
2017. Kristian Novak - Ciganin, ali najljepši
Tadašnji vunderkind hrvatske književnosti Kristian Novak drugi put u tri godine osvojio je nagradu za najbolji roman. U žestokoj konkurenciji romana 'Stajska bolest' Slađane Bukovac, 'EEG' Daše Drndić, 'Sjećanje šume' Damira Karakaša i 'Pjevač u noći' Olje Savičević Ivančević, koji su ušli u finale, 'Ciganin, ali najljepši' pobijedio je jednoglasnom odlukom žirija. 'Jezična dotjeranost teksta, dinamična dijaloška forma, do detalja razrađena različitost pripovjednih glasova čine ovaj roman značenjski snažnim i trajnim', stoji u obrazloženju još jednog trijumfa autora koji je 2024. i treći put ušao u finale s aktualnim romanom 'Slučaj vlastite pogibelji'.
2018. Dubravka Ugrešić - Lisica
Odlukom žirija u sastavu Ursula Burger, Katarina Luketić, Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović, a pod predsjedanjem Ivice Buljana, jedno od posljednjih priznanja u burnoj i uspješnoj karijeri osvojila je legendarna spisateljica svjetskog glasa Dubravka Ugrešić. Dodjela je održana u sklopu proslave 15. godišnjice tportala u Muzeju suvremene umjetnosti, a u finale su se plasirali još Ivica Prtenjača s romanom 'Tiho rušenje', Zoran Roško s romanom 'Minus sapiens', Jurica Pavičić s romanom 'Crvena voda' i Korana Serdarević s romanom 'Eksperiment Irene Tot'. ''Lisica' je izvedbom i poetikom potpuno suvremen roman koji obnavlja neke 'starinske' vrijednosti: ponajprije vjeru u moć umjetnosti i moć 'heretika i sanjara' koji – iako stoje na marginama društva – tu umjetnost stvaraju', obrazložio je svoju odluku žiri.
2019. Nikola Petković - Put u Gonars
'Roman Nikole Petkovića 'Put u Gonars' upućuje čitatelja u određeni zavičajni prostor i neposrednu prošlost, u vrijeme stradanja, prijepora i nesporazuma, događaja koji su dobili pripovjedača koji im daje novi sadržaj i kontekst. Osjećaj da pouzdanih svjedoka nema jest mogući autentičan prostor pisanja romana koji tematizira traume vremena, spašavanje vlastite egzistencije, svoga i života drugih', obrazložio je svoju odluku žiri tportalovog natječaja 2019., u istom sastavu kao i ranijih godina, no pod predsjedanjem Katarine Luketić. U finale su se, uz Petkovićev roman o ženi iz Bakra koju su odveli u koncentracijski logor Gonars u Italiji, plasirali još roman 'Divlje guske' Julijane Adamović, 'Gitara od palisandra' Kristine Gavran, Ivana Šojat s romanom 'Ezan' te 'Pacijent iz sobe 19' Zorana Žmirića.
2020. Damir Karakaš - Proslava
U godini koju je pojeo koronavirus svečanost dodjele književne nagrade nije održana, a nagradu je osvojio Damir Karakaš s romanom 'Proslava'. U finale 13. izdanja ove nagrade ušli su još Nataša Govedić (Kako zavoljeti morskog psa?), Mihaela Gašpar (Nemirnica), Ena Katarina Haler (Nadohvat) i Bojan Žižović (Stranka). Prvi put je o pobjedniku te godine odlučivao žiri koji i danas stoluje u istom sastavu: kroatistica Andrea Milanko, prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić te psiholog i tportalov kolumnist Boris Jokić. 'Damir Karakaš je sugestivnom prozom, filmičnošću dramskih situacija i stilski izbrušenom rečenicom uspio stvoriti prostor književne imaginacije koji zaslužuje nagradu', obrazložili su iz žirija.
2021. Želimir Periš - Mladenka kostonoga
Ni 2021. nije bilo svečanosti dodjele nagrada jer je epidemija koronavirusa u svibnju i dalje otežavala javna okupljanja. Pobjednik te godine bio je Želimir Periš, čija je 'Mladenka kostonoga' nadmašila ostale finaliste: Ivanu Bodrožić (Sinovi, kćeri), Ivana Vidaka (Radio Siga), Zorana Ferića (Putujuće kazalište) i Darka Šeparovića (Pristanište). 'Ovaj neizmjerno razigran i samo naizgled razbarušen, a zapravo pomno promišljen i ambiciozan roman izbrušene rečenice, smatramo jedinstvenim književnim djelom koje obiluje humorom i ironijom', obrazložio je svoju odluku žiri.
2022. Marija Andrijašević - Zemlja bez sutona
Nakon dvije godine stanke, tportalova dodjela književne nagrade vratila se u fizičkom obliku, a osvojila ju je Marija Andrijašević s romanom 'Zemlja bez sutona', u finalu pobijedivši romane Marinka Koščeca (Sami), Đorđa Matića (Niotkuda s ljubavlju), Sandre Antolić (Svojevrsna) i Nore Verde (Moja dota). Tom je prilikom, uz novčanu nagradu od 50 tisuća kuna, pobjednici dodijeljena skulptura od recikliranog stakla koju je kreirao domaći dizajner i umjetnik Silvio Vujičić. 'Roman prvijenac Marije Andrijašević književno je iznenađenje koje se po gustoći stila i cizeliranoj rečenici te strpljivoj gradnji teksta ne izdvaja samo u lanjskoj hrvatskoj romanesknoj produkciji nego svojega poetičkog srodnika ima tek u Desničinim 'Proljećima Ivana Galeba'', obrazložio je žiri.
2023. Magdalena Blažević - U kasno ljeto
U finale književne nagrade tportala 2023. plasirali su se Vedrana Rudan (Doživotna robija), Jurica Pavičić (Mater Dolorosa), Dora Šustić (Psi) i Olja Savičević Ivančević (Ljeta s Marijom). Svi oni morali su čestitati Magdaleni Blažević, čiji je roman 'U kasno ljeto' odnio nagradu, a romanom 'Sezona berbe' autorica se plasirala u finale i ove godine. 'Roman 'U kasno ljeto' Magdalene Blažević jedinstven je književni događaj koji pomiče horizont čitateljskog očekivanja i pritom zadržava vjeru u moć književne riječi', obrazložio je svoju odluku žiri.
17. dodjela književne nagrade tportala
Peteročlani žiri koji čine kroatistica Andrea Milanko, redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić, psiholog i kolumnist tportala Boris Jokić te prevoditeljica i pjesnikinja, ujedno predsjednica žirija Vanda Mikšić, i ove godine odabrao je finaliste koji će se natjecati za nagradu od 10 tisuća eura i audioknjigu u izdanju Book&zvooka. Riječ je o aktualnim romanima Magdalene Blažević, Damira Karakaša, Kristiana Novaka, Marka Tomaša i Tee Tulić. Više o ovogodišnjim finalistima doznajte ovdje, a novosti o književnoj nagradi pratite na specijalu tportalove nagrade.
