Priča od osamdeset tisuća riječi o siročetu iz džungle bila je velik hit kad se prvi put pojavila, u izdanju za listopad 1912. godine časopisa The All-Story.

U obliku knjige pojavila se dvije godine kasnije, da bi za nasljednike dobila 24 novele. Ukupno je prodana u sto milijuna primjeraka na barem 35 jezika, piše South Coast Today.

Američka Kongresna knjižnica odala joj je počast kao jednoj od knjiga koje su oblikovale Ameriku. Po njoj su snimljena bar 52 filma i radijska drama, nacrtan strip, nastao mjuzikl za Broadway, napravljeno igračaka i druge robe da im se ni broja ne zna. Pa čak i Tarzana, grad u Kaliforniji smješten oko Burroughsove zemlje.

U Rusiji je nakon revolucije otisnuto toliko piratskih izdanja da je moskovski izdavač poslao poruku New York Timesu 1924. godine: 'Čitaju ga u uredima, čitaju ga u tramvajima, čitaju ga u tvornicama. Pođite li na selo, naći ćete obrazovanog mladog seljaka kako čita Tarzana nepismenim seljacima, koji ga slušaju širom otvorenih usta.'

Većina nas odrasla je uz njegove pustolovine i pothvate. Zašto nam je prirastao srcu? Možda zato što je nesputano slobodan? Tako sirovo i muško seksi? Ili zato što je izvorni ratnik u prirodi?

U svijetu fikcije pojavio se više od sto godina nakon što je Robinson Crusoe doživio brodolom, oko 20 nakon što su Moglija prigrlili i podigli vukovi u 'Knjizi o džungli' i dvanaestak nakon što je Joseph Conrad okrutnost i tajnovitost središnje Afrike ovjekovječio u 'Srcu tame'. Prvi superheroji pojavit će se tek dvadesetak godina nakon njega.

Došao je na svijet tijekom ere pustolovina. Europske kolonijalne sile su, nekoliko desetljeća ranije, protutnjale Afrikom. Robert Falcon Scott došao je do Južnog pola, iako s katastrofalnim posljedicama. T. E. Lawrence, kasnije Lawrence od Arabije, proučavao je bliskoistočnu arhitekturu. Howard Carter bio je u Egiptu, ali tek je trebao naći grobnicu faraona Tutankamona.

Veći dio globusa bio je čitateljima na Zapadu još uvijek nepoznanica, a Edgar Rice Burroughs proveo je puno vremena razmišljajući o svjetovima koje nije vidio.

Rođen 1875. kao sin uspješnog čikaškog biznismena, uspio je biti izbačen iz škole. Ipak, diplomu je stekao na vojnoj akademiji, ali nije bio dovoljno dobar za prestižni West Point.

Pridružio se staroj postrojbi zlosretnog generala Georgea Custera, no nije se zadržao dulje od godinu dana u njoj. Nisu ga prihvatili kao dobrovoljca za rat protiv Španjolske i tako je, s trideset i nešto, preživljavao zalažući suprugin nakit.

Tko zna koliko bi to trajalo da nije jednog dana listao jeftini časopis, provjeravajući jesu li oglasi za koje je bio zadužen dobro postavljeni. Pročitao je nekoliko priča objavljenih u njemu i pomislio da su tako loše da bi ih čak i on napisao bolje.

Rečeno-učinjeno. Napisao je priču 'Under the Moons of Mars' i prodao je časopisu All-Story. Danas je znate kao Disneyjev film 'John Carter'. Dobio je 400 dolara, što bi danas vrijedilo oko 9.300 dolara (oko 55 tisuća kuna). Razumljivo, to mu je privuklo pažnju.

Tako je počeo pisati da prehrani ženu, dvoje djece i sebe. Zaintrigiran Darwinovom teorijom evolucije, napisao je još jednu priču, o britanskome paru - lordu Greystokeu i njegovoj ženi Alice - koji se otisnu jedrenjakom u Afriku.

Stvari pođu po zlu pa par strada ostavljajući iza sebe sina - Johna Claytona - kojeg pod svoje uzima pleme majmuna. Ispostavlja se da su baš ti majmuni link koji nedostaje u Darwinovoj teoriji: imaju jezik i organiziranu društvenu strukturu.

Priču dalje znate. Ako ne znate, nećemo vam je kvariti. Pročitajte sami.