U emisiji 'Radio ring' Radija 101 predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić sučelio je svoje mišljenje o projektu državne mature s mišljenjem Gorana Sirovatke, ravnatelja Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Državna matura, kako je poznato, ove godine je odgođena i održat će se sljedeće, no ne prestaju rasprave o tome da se njome diskriminiraju učenici strukovnih škola koji ne dobivaju dovoljno obrazovanje da bi uspješno riješili testove državne mature, potrebne za upis na fakultet.

Komentirajući izjavu bivšeg ministra obrazovanja Dragana Primorca da je projekt državne mature 'jedna od najvećih antikorupcijskih mjera u hrvatskom školstvu' i da je cilj njegova uvođenja 'vidjeti tko je tko u hrvatskom školstvu', Željko Stipić rekao je da Primorac i sada, kao bivši ministar, govori o tom projektu kao nečem što će školstvo odvesti u obećanu zemlju znanja, no za to, tvrdi Stipić, naprosto nema preduvjeta.

Pseudopolitički pristup maturi

'Morate imati kvalitetne programe, no naši programi se ne aktualiziraju, slabosti se ne popravljaju. Trebamo popravljati programe i uvjete, što je teže nego stvoriti pseudopolitičku priču poput državne mature', rekao je i dodao da u hrvatskom školstvu ne postoji kurikulum, katalozi znanja, programi, općenito osnovne pretpostavke za dobro funkcioniranje sustava, a bivši ministar stalno ističe da je imao dobre namjere.

'Primorac je probao, tražio razumijevanje, no pet godina bilo je dovoljno da se ode dalje od probe', ustvrdio je Stipić.

Govoreći iz svog iskustva gimnazijskog nastavnika hrvatskog jezika, Stipić je naglasio da je suština problema u tome što učenici nisu imali prilike doći do znanja potrebnih za državnu maturu, odnosno da nisu usklađeni program i satnica.

Zanemarivanje materinjeg jezika u apsurdnoj satnici

Kazao je da se radi prema programu napravljenom početkom 90-ih, koji je, konkretno za nastavu materinjeg jezika, predviđao pet sati tjedno, no danas taj isti program uguran je u četiri nastavna sata pa je i on kao profesor tek sada, dva mjeseca od početka nastave, završio s nadoknađivanjem lanjskog gradiva.

Projekt državne mature ravnatelj Centra za vanjsko vrednovanje Sirovatka branio je argumentom da je ona dobra radi daljnjeg upisa učenika na fakultete jer njome ostvaruju dodatne bodove. Naglasio je da je Sveučilište na svojim stranicama objavilo podatke o fakultetima koji će provoditi dodatnu provjeru znanja, a riječ je o zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Učiteljskoj akademiji, Pravnom fakultetu i Hrvatskim studijima.

Naglasio je da će učenici i ove godine dobiti brošure o državnoj maturi, a da na stranicama Centra imaju brojne stare testove s rješenjima kako bi se mogli pripremati. Ponovio je i da će učenici koji prolaze neki trogodišnji obrazovni program morati završiti još godinu da bi se upisali na fakultet, a učenici koji su četvrtu godinu proveli na razmjenama u inozemstvu morat će polagati državnu maturu samo u slučaju da nisu vani položili međunarodni ispit.

Studiranje u inozemstvu

Komentirajući izjavu nekadašnje ministrice obrazovanja Ljilje Vokić koja je kazala da će mnogi srednjoškolci baš zbog državne mature otići studirati u Novi Sad, Mostar ili Sarajevo, Sirovatka je rekao da ta priča nije vjerojatna jer mnogi učenici iz Bosne i Hercegovine žele studirati u Hrvatskoj i da se sada rješavaju problemi njihovog polaganja državne mature u Hrvatskoj. Sindikalac Stipić te njegove riječi prokomentirao je izjavom da učenici neće odlaziti u inozemstvo radi nedostatka novca.

'Učenici će nam naprosto nestati iz vertikalne prohodnosti, a cilj je bio povećati broj visokoškolovanih. To se neće dogoditi dok projekt državne mature ne bude redizajniran. Državna matura je projekt budućnosti, no zasad nije dobro osmišljen ni proveden. Najpoštenije bilo bi da svi mogu upisati fakultet i na prvoj godini utvrditi mogu li ili ne udovoljiti zahtjevima.'