'Metafora kapitalizma', Maša Kolanović (Stilus knjiga)

Kapitalna studija znanstvenice i književnice Maše Kolanović proučava ekonomski imaginarij Sjedinjenih Američkih Država u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća. Riječ je o opsežnoj i temeljitoj studiji koja istražuje bogat književni i kulturni arhiv ekonomskih reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država, a o kojima su pisali brojni hrvatski i europski pisci u svojim tekstovima različite žanrovske provenijencije. 'Metafora kapitalizma' knjiga je koja velikoj temi pristupa sustavno te ukazuje na to koliko su važne simboličke reprezentacije u doživljaju neke zemlje, ali i koliko je značajan njihov udio u kritičkom propitivanju fantazmi, iluzija i mitova, u ovom slučaju o Americi kao utopijskoj zemlji blagostanja.

Studija je to koja neće ostaviti ravnodušnima amerikanofile, kao ni kritičare Amerike. Svatko od njih pronaći će metaforički uzorak vlastite fascinacije ili odbojnosti prema Americi u arhivu tekstova obrađenih u ovoj studiji i tako bolje razumjeti kako stav o njoj počiva na bogatoj arheologiji književnih i kulturnih kodova koji sežu duboko u povijest. Ova studija zasijeca u tkivo velike metafore zvane Amerika, razabire njezine korijene i prati tijek njezine transformacije u 20. stoljeću na brojnim tekstovima koji su dali vlastito viđenje i definiciju onoga što Amerika jest. Naposljetku, što je Amerika - pitanje je koje će uvijek ostati otvoreno i koje uvijek vrijedi iznova postavljati.

'Fikcija', Ivana Bodrožić (Fraktura)

Nova zbirka priča Ivane Bodrožić 'Fikcija' nije nalik nijednoj drugoj knjizi o ženama. Kad su same u autu, kada odgajaju djecu, kada plešu na šipci ili razmišljaju o starosti - žene na nevjerojatan, samo sebi svojstven način, kroje svakodnevicu i prkose sudbini. 'Fikcija', knjiga priča dubinski povezanih finom pripovjedačkom armaturom, donosi šesnaest istina o ženama koje ostvaruju svoje pobjede i poraze u svakodnevici, ujedno pokušavajući odgovoriti na središnje pitanje književnosti: što je to fikcija u koju vjerujemo, a što stvarnost koja nas oblikuje i lomi?

U tom procijepu nastaju priče istinitije od stvarnosti, kada su junakinje same u autu, kada odgajaju djecu, zabrinute zbog klimatskog kolapsa, tjeskobne u anonimnosti virtualnog svijeta, kada plešu na šipci, čekaju trenutak zadovoljstva, preotimaju jezik i područje seksualnosti, razmišljaju o starosti ili tračaju kolegice. S mnogo humora i bez patetike, slojevito i snažno, Bodrožić u 'Fikciji' ispisuje složen mozaik ženskog iskustva. Stoga ove priče treba čitati kao istinitu fikciju, ali pritom ne zaboraviti na zid patrijarhalnih normi društva koje uvijek prijeti da će je osporiti.

'Novi glasovi / Pet drama mladih hrvatskih autor/ic/a', Vid Adam Hribar, Beatrica Kurbel, Nikolina Rafaj, Espi Tomičić, Ivana Vuković (Hrvatski centar ITI)

'Mladost, nesigurnost, neizvjesnost; ključne riječi dramskih tekstova u ovoj zbirci ostaju u mislima dugo nakon čitanja. Širok dijapazon Lehmannovih 'misaonih i predodžbenih mogućnosti za pojedinačni ljudski subjekt' ipak se pomalja iz guste mreže odnosa među licima, pokazujući da je topla briga za (dramski) subjekt, na kraju krajeva, središnji prioritet toga (post)dramskog pisma. Mogućnost je, čini se, snažnija od neizvjesnosti, pa je Beatrici Kurbel iznimno važno da svoju protagonisticu na svršetku drame ostavi snažnu i bistra uma, a Ivana Vuković svoje junakinje oprema čvrstim, neprobojnim humornim odmakom, onim koji im služi umjesto štita.

Vid Adam Hribar ne propušta detaljno isplesti mrežu pritajene međugeneracijske ljubavi, kad već nedostaje solidarnosti, a Nikolina Rafaj pazi na to da neizvjesnost sudbine vlastitih lica pri kraju djela ublaži ispunjenom i iskrenom komunikacijom. I Espi Tomičić ne dopušta opciju u kojoj se mogućnosti ne naziru, pa pri kraju uključuje i nas, izravno nam se obraćajući: 'Vama, kad zatvorite posljednju stranicu, da proživite ono što vam je preostalo. Da vas kraj ne dočeka poput ovoga, nespremne, neiživljene', zapisao je o ovoj antologiji teatrolog Matko Botić.

'Diskretni šarm diplomacije', Dora Kinert Bučan (Disput)

'Diskretni šarm diplomacije' zbirka je 35 kratkih priča memoarsko-putopisnog karaktera u kojima autorica evocira svojih šest godina života, od 1993. do 1998., koje je kao supruga hrvatskog ambasadora u Egiptu provela u Kairu. 'Ako bi me netko pitao kako su nastali ovi zapisi, moj bi odgovor zapravo odgovorio na pitanje zašto su nastali. Došla sam živjeti nekoliko godina u Kairo, u posve drukčije podneblje, posve drukčiju kulturu, posve drukčije društvo, u za mene posve novoj društvenoj ulozi… Sve je bilo novo. Sve to novo i drukčije nudilo se mome tjelesnome oku kao svojevrsna scenografija; ali u scenografiji se ne može živjeti.

Zato sam morala duhovnim okom pokušati otkriti srž i bît toga novoga. U tome i jest razlika između tjelesnoga oka i duhovnoga oka: prvo je sredstvo zamjedbe, potonje je sredstvo spoznaje. Ovi zapisi svjedoče o tome pokušaju. Oni su i metaforička potvrda da je moj boravak u Kairu zapravo bio nastojanje da se moj nutarnji svijet prepozna u vanjskom, čudesnom i ni s čim usporedivom u Kairu i Egiptu, i da u njemu nađe sebe', rekla je autorica Dora Kinert Bučan.

'Muškarac u grlu', Vedrana Rudan (VBZ)

U 'Muškarcu u grlu' Vedrana Rudan paralelno ispisuje dva narativna toka. U jednom pratimo kako četrdesetšestogodišnja Ksenija dočekuje Novu godinu sa svojim mladim ljubavnikom; on bi vodio ljubav, ali njoj se zapravo to i ne radi pa na sve moguće načine sabotira njegove pokušaje. Paralelno čitamo njezinu konverzaciju s bivšim suprugom, do kojeg joj je očito još uvijek više stalo nego do mladića pokraj nje. I jedna i druga priča pokazuju koliko su odnosi žena i muškaraca premreženi nerazumijevanjem, pogrešnim pretpostavkama, opterećeni različitim naslijeđenim vrijednostima, različitim životnim situacijama u kojima se svatko od dvoje uključenih nalazi te koliko je teško održati odnos čak i kad se dvoje vole. I sve je to napisano baš onako kako čitatelji Vedrane Rudan vole: direktno i precizno, britko i duhovito, oporo, ali - češće nego u njezinim dosadašnjim knjigama - i nježno.