KINOPORTAL BOŠKA PICULE

Što smo stariji, sve se manje radujemo. Zato – trk u kino na animirane filmove!

27.07.2024 u 14:00

Bionic
Reading

I dok je prošlog ljeta publiku u kinima diljem svijeta privlačilo kombinirano gledanje lepršave ekranizacije pustolovina lutke Barbie i zloslutne biografije tvorca atomske bombe J. Roberta Oppenheimera, ljetna će kinosezona 2024. na vodećim mjestima gledanosti imati odreda dugometražne animirane hitove.

"Kako odrastamo, možda se sve manje radujemo…". Čuje se to u prijelomnom trenutku radnje najgledanijega filma u svjetskim kinima u dosadašnjem dijelu godine koji je taj status izborio neočekivano uvjerljivo. I lako je moguće da će na vrhu kinoljestvica ostati sve do kraja 2024. Riječ je o dugometražnom animiranom filmu Izvrnuto obrnuto 2 u režiji debitanta kada su posrijedi cjelovečernji naslovi Kelseyja Manna te nastaloga u američkom studiju za animaciju Pixar. Pixarovi su majstori zaslužni i za prvi dugometražni animirani film nastao tehnikom 3D računalne animacije u povijesti kinematografije Priča o igračkama iz 1995. redatelja Johna Lassetera, dok im je ovogodišnji nastavak kinohita Izvrnuto obrnuto iz 2015. trostrukog oskarovca Petea Doctera komercijalno najuspješniji rad.

Premijerno prikazan u Los Angelesu 10. lipnja, film zaradom u svijetu lako prelazi iznos od milijardu i petsto milijuna dolara i zasigurno neće stati na tome. Tako je postao uspješnijim i od najgledanijega filma prošle godine u svjetskim kinima Barbie redateljice Grete Gerwig čiji se istodobni početak prikazivanja u kinodvoranama s biografskom dramom Oppenheimer Christophera Nolana pretvorio u pravi planetarni medijski i kulturološki fenomen nazvan Barbenheimer. Takvo se što ove godine neće dogoditi jer niti se u kinima prikazuju različiti naslovi koje bi publika podržala na taj način, niti je ovogodišnja ljetna kinosezona šarolika kao prošlogodišnja.

O autoru

Boško Picula je diplomirani politolog i filmski kritičar, rođen 1973. u Šibeniku. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu diplomirao je politologiju, nakon čega je magistrirao međunarodne odnose te doktorirao komparativnu politiku. Radi kao docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i suautor više znanstvenih i stručnih radova te izlaganja na međunarodnim znanstvenim konferencijama u zemlji i inozemstvu, a filmske kritike objavljivao je u nizu medija. Suautor je emisije o filmu Café cinéma i emisije o filmu za djecu i mlade Kokice na Hrvatskoj televiziji. Kao filmski kritičar surađuje s Hrvatskom radiotelevizijom (emisije AnimatikKod nas doma i Licem u lice) i Hrvatskim filmskim savezom. Član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatskog društva filmskih kritičara, Državnog povjerenstva za Natjecanje u debati, Međunarodnog udruženja političkih znanosti - International Political Science Association (IPSA), te Udruženja političkih znanosti američkog zapada - Western Political Science Association (WPSA).

Trideset pet godina Disneyjeve renesanse

Filmsko bi ljeto ove godine u svijetu i – Hrvatskoj, kao i cijela godina, ponovno mogli biti u znaku dugometražnih animiranih kinohitova. Nakon što je i film Gru i Malci: Neustrašivi špijuni redatelja Chrisa Renauda, novi nastavak od 2010. rado gledanoga animiranog serijala, brzo prešao granicu od pola milijarde dolara zarade u svjetskim kinima, među prvih su pet najgledanijih kinonaslova u 2024. u svijetu čak tri cjelovečernja animirana rada jer je i film Kung Fu Panda 4 Mikea Mitchella s premijerom u ožujku osigurao status globalnoga kinohita. Otkako je pandemija koronavirusne bolesti 2020. razorila kinotržište te se ono u svijetu postupno oporavlja, ali ni dalje ne uspijeva postići prijepandemijske rezultate, dugometražni animirani filmovi potvrđuju da su na krize s razlogom najotporniji filmski proizvodi.

Ove se godine navršava tri i pol desetljeća otkako je svjetski najpoznatiji studio za animaciju Walt Disney otpočeo svoju renesansu umjetničkim i komercijalnim uspjehom filma Mala sirena iz 1989. u režiji Johna Muskera i Rona Clementsa, a koji je uz spomenuti Pixarov pionirski rad iz 1995. uvelike utjecao na otad nezaustavljivi trend realizacije dugometražnih animiranih projekata i u SAD-u, i drugdje u svijetu. Razlozi su višestruki, dok je vodeći vezan uz činjenicu da animirani filmovi u kina redovito privlače najširu obiteljsku publiku jer djecu kao primarne adresate ovako osmišljenih priča na projekcije vode odrasle osobe što povećava ukupan broj gledatelja. Ništa manje važna nije ni sada već višedesetljetna odluka producenata i autorskih ekipa da suvremeni animirani filmovi imaju što više slojeva: onaj zabavniji za mlađu publiku željnu akcije i razbibrige, a onaj dozirano konotativni za sve odrasle gledatelje koji također moraju održati koncentraciju ispred velikog ekrana.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Pixar

Djevojčica i osjećaji

Stoga ne čudi uspjeh filma Izvrnuto obrnuto 2, kao ni drugoga najgledanijeg kinofilma u svijetu prošle godine Super Mario Bros. koji je uz Aarona Horvatha redateljsko djelo Michaela Jelenica, američkog animatora hrvatskog podrijetla. Izvrnuto obrnuto 2 nastavlja poslovnu strategiju tvrtke Walt Disney Studios koja je od 2006. vlasnik studija Pixar, da Pixarove uspješne izvornike poput Priče o igračkama, Potrage za Nemom i Izbavitelja pretvori u podjednako uspješne serijale. Inicijalni film Izvrnuto obrnuto kojemu je Pete Docter i redatelj i koscenarist, inače autor možda najkompleksnijih radova ovog studija za koje je odreda osvajao Oscare (uz Izvrnuto obrnuto i Nebesa te Duša), svojim zapletom prije djeluje kao zahtjevna psihološka drama s elementima humora, nego li kao rad za najširu publiku.

U njegovu je središtu povučena djevojčica Rajka (izvorno Riley), čija problematična prilagodba u novoj životnoj sredini protječe uz interakciju pet osjećaja u njezinu inatrapsihičkom svijetu – Radost, Tuga, Bijes, Strah i Gađenje – pri čemu će se peripetije nizati i u emotivnoj, i u vanjskoj dimenziji. Scenariste su savjetovali iskusni psiholozi, a završni je rezultat sugestivan spoj iskričave, maštovite priče o odrastanju i zapleta kojim dominiraju likovi navedenih osjećaja na čijem je čelu doslovce plavokosa Radost. Ona se u nastavku i potuži da se ljudi odrastajući sve manje raduju što je zacjelo najpesimističniji trenutak filma.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Pixar

Rajka u pubertetu

Iako je bilo gotovo nemoguće ponoviti svježinu i originalost prvog dijela, drugi dio logično razvija novi konflikt unutar ličnosti glavne junakinje koja sada kao trinaestogodišnjakinja ulazi u za takvo što najdinamičnije razdoblje – pubertet. Rajka pritom u svom intrapsihičkom svijetu dobiva nove emocije – Tjeskobu, Zavist, Dosadu i Sram – od kojih će je joj prva najviše zakomplicirati odnose s vršnjakinjama u pokušaju da postane prihvaćenom od onih najpopularnijih što će neizbježno narušiti njezina ranija prijateljstva.

I dok je u prvom filmu naglasak stavljen na dinamiku Rajkina emotivnog prilagođavanja novoj sredini, drugi dio sukobljava postojeće i nove osjećaje za što je i trebao stručni rafinman, barem za odrasle gledatelje. Onima mlađima film nudi novi šareni svijet pun uzbuđenja i vratolomija s lucidno profiliranim likovima emocija koje unatoč vlastitoj prirodi i same postaju podložne različitim osjećajima. Redatelj Kelsey Mann istodobno vodi priču unutar Rajkine psihe i u njezinoj kompetitivnoj okolini u hokejaškom kampu što pripomaže ritmu filma te utišava osjećaj 'već viđenog' u prethodnom dijelu. Međutim, baš to 'već viđeno' osiguralo je filmu Izvrnuto obrnuto 2 raniju vjernu i mnogobrojnu publiku koja godinama odrasta uz svoje junakinje i junake.

Izvor: Društvene mreže / Autor: CineStar

Malci, Kung Fu Panda…

Taj koncept svojevrsne serijalizacije animiranih kinohitova potvrdio se i u ostalim ovogodišnjim uspješnicama istog roda. Film Gru i Malci: Neustrašivi špijuni već je šesti dio serijala započetog 2010. kinohitom Kako je Gru ukrao Mjesec Chrisa Renauda koji je ponovno redatelj nastavka priče. U početku je ona bila poprilično subverzivna s Gruom kao arhetipskim zlikovcem, ali s unošenjem elemenata obiteljskog zajedništva cijeli se serijal pretvorio u efektno parodiranje špijunskih trilera s ingeniozno osmišljenim likovima Malaca kao Gruovih nespretnih pomoćnika. U ovogodišnjoj se ekstenziji serijala Gru sa svojom obitelji mora skrivati u programu zaštićenih svjedoka, a lovi ga neprijatelj još iz školskih dana, dok su izvor najuspjelijih šala još jednom Malci.

Serijal očito ne posustaje, baš kao ni Kung Fu Panda koji od pokretanja 2008. također razvija model alternativne obitelji. Naime, naslovni junak koji unatoč svim preprekama, ponajprije vlastitoj šeprtljavosti, postaje majstorom borilačkih vještina, emotivnu i socijalnu podršku osigurava uz svoga udomitelja te skupinu suboraca, tek kasnije pronalazeći svoga biološkog oca. Ta će mu podrška biti ključnom i u četvrtom dijelu serijala kada će se naći na meti kameleonske neprijateljice čime je ekipa filma minuciozno provukla načelo iskrenosti kao jedno od presudnih u životu. Kako god bili koncipirani, svi ovi filmovi slijede logiku bajki, ali u odnosu na njih maksimalno reduciraju neposredno nasilje.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Con Film Hrvatska

Animacija ne posustaje

Odnos sina i oca razvija i Garfield u režiji Marka Dindala čiji je lik prepredenog mačka ljubitelja lazanja, izvorno iz stripa Jima Davisa, nakon televizijskih serija i hibridnih igrano-animiranih naslova, napokon dobio cjelovečernji animirani rad. Umjetnički ni približno ambiciozan kao Izvrnuto obrnuto 2, film je ipak dokazao da središnji junak u ponešto simplificiranoj priči i izvedbi može privući kritičan broj ranijih i novih obožavatelja Davisova stripa te i on ima potencijal serijala. Tako misli i hrvatska kinopublika jer je Garfield dosad privukao šezdeset tisuća gledatelja, Izvrnuto obrnuto 2 više nego dvostruko, dok je Kung Fu Panda 4 u svibnju prešao brojku od stotinu tisuća kupljenih kinoulaznica.

To će nesumnjivo uspjeti i novom nastavku priče o Gruu pri čemu su u Hrvatskoj dugometražni animirani filmovi redovito ne samo među najgledanijima u kinima uključujući i manje razvikane produkcije i koprodukcije, nego se u njima i najdulje zadrže čemu nesumnjivo važan doprinos daju i uspjele sinkronizacije na hrvatski jezik. S obzirom na uspjeh recentnoga domaćeg dugometražnog animiranog filma Cvrčak i mravica redatelja Luke Rukavine i producenta Dina Krpana, na kojem se radilo punih dvanaest godina, možda bi i u hrvatskoj kinematografiji nešto trebalo obrnuti. Ulaganje u animaciju očito se isplatiti, a i odraslima u kinima dugometražni animirani filmovi mogu donijeti radost.