Nastavno na Izvješće o obavljenoj reviziji u Hrvatskom audiovizualnom centru za 2015. godinu koje je 3. veljače objavio Državni ured za reviziju, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatska udruga producenata upozorili su na dijelove Izvješća kojima Državni ured ozbiljno prekoračuje svoje ingerencije, a tvrde da u jednom dijelu Revizija ministrici kulture daje faraonske ovlasti
Reagiranje DHFR-a i HRUP-a na Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji u HAVC-u poslano je u cilju zaštite dosegnutih profesionalnih standarda i sloboda umjetničkog izražavanja, navode potpisnici iz te dvije strukovne filmske udruge koji pozdravljaju ukazivanje na nepravilnosti na koje prirodom i sadržajem svoga djelovanja ova institucija treba ukazati. Međutim, upozorili su da Državni revizor kaže da nisu osigurani pokazatelji na temelju kojih je moguće dati ocjenu mogu li i na koji način odabrani projekti i programi u 2015. na temelju javnih poziva pridonijeti razvoju hrvatske kulture.
'Državna revizija ovom konstatacijom pridaje sebi pravo estetskih i umjetničkih prosudbi, što je posve izvan prirode i ingerencije takve institucije. Kakve bi to pokazatelje trebalo podastrijeti Državnom uredu za reviziju da bi ono moglo ocijeniti relevantnost spomenutih projekata? Izdiže li se ovom rečenicom Državni ured izvan svojih zakonskih ovlasti? Računovodstveno i knjigovodstveno dokazivanje dosega hrvatske kulture, u ovom slučaju hrvatskoga filma, čiju su kvalitetu prepoznale najeminentnije i najrelevantnije svjetske filmske institucije i priredbe, čin je bez presedana koji bismo jedino mogli opisati Krležinim naslovom – Na rubu pameti', navodi se u priopćenju dviju udruga filmaša koji ističu da se dijelom Izvješća u kinematografiju praktički uvodi politička kontrola.
vezane vijesti
'Državni revizor kao nepravilnost izdvaja sve ugovore iznad iznosa od 200.000 kuna jer ih nije potpisao ministar kulture. Dosadašnji ministri, ravnatelji i upravni odbori su praksu potpisivanja ugovora iznad 200.000 kuna primjenjivali samo na sredstva za operativni rad Centra, a ne na sredstva za filmove. Kako su svi ugovori za produkciju filmskih djela iznad 200.000 kuna, Državni ured za reviziju dakle sugerira uvođenje prakse po kojoj se ni jedan film u RH neće moći snimiti bez odobrenja Vlade. Time se ruše i poništavaju dugogodišnji napori da se kinematografija uspostavi kao neovisan sustav odvojen od politike te bi u stvarnosti značilo povratak soc-komunističkom modelu upravljanja filmom u kojemu nema mjesta umjetnosti koju nije odobrila vlast. Takvo čitanje zakona može imati nesagledive posljedice i dokinulo bi neovisnost hrvatskoga filma te ugrozilo sadržaj članka 69. Ustava RH koji kaže: 'Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva', navodi se u priopćenju.
'Kako bismo dobili jasno i nedvosmisleno tumačenje kojim bi se osigurala neovisnost hrvatske kinematografije, a u želji da se zaštiti sustav koji već godinama daje izuzetne umjetničke i pozitivne financijske rezultate, DHFR i HRUP uputit će Saboru RH zamolbu za interpretacijom dijelova Zakona kojima Državni ured za reviziju daje faraonske ovlasti ministru kulture', zaključuje se u priopćenju HRUP-a i HDFD-a, dviju udruga čiju koordinaciju čine Boris T. Matić, Hrvoje Osvadić, Vanja Sremac, Lado Skorin, Tamara Babun u HRUP-u te u DHFR-u– Danilo Šerbedžija, Igor Mirković, Antonio Nuić, Branko Schmidt i Nebojša Slijepčević.
