Svestrana obitelj Pejačević aktivno je sudjelovala u našem društveno-kulturnom životu tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljeća, a osim što su bili mecene, kolekcionari i patroni umjetnosti, također su bili važni za ekonomiju i politiku naše zemlje. Ta je plemenita obitelj dala dva hrvatska bana, Ladislava (1880. – 1883.) i Teodora (1903. – 1907.), kao i najpoznatiju hrvatsku skladateljicu Doru Pejačević, a u svoje dvorce na području Slavonije donosila je vrijedna djela srednjoeuropske kulturne baštine.

Nakon Drugoga svjetskog rata potomci obitelji iz Hrvatske su otišli u Beč, Salzburg, London i Buenos Aires, a zahvaljujući marljivim povjesničarkama umjetnosti i autoricama ove izložbe, Jasminiki Najcer Sabljak i Silviji Lučevnjak, koje su od 2001. proučavale ostavštinu te obitelji, sada će i domaća publika na jednom mjestu imati prigodu otkriti svu raskoš i bogatstvo grofova Pejačević.

Izložba će uz slike, grafike i skulpture iz fundusa mnogih hrvatskih muzeja predstaviti i povijest obiteljskih posjeda, palača, kurija, dvoraca, crkava i mauzoleja, a kustos zagrebačke izložbe Zvonko Maković i autor postava arhitekt Marijan Hržić u prostoru Umjetničkog paviljona pokušati će oživjeti i autentične plemićke salone iz prošlih vremena.

Pejačevići su ponajprije zaslužni za razvitak Slavonije te imaju istaknuto mjesto u njezinoj povijesti, kao i u povijesti drugih važnih srednjoeuropskih obitelji, ponajprije mađarskih i hrvatskih, s kojima su se rodbinski povezivali. Iz obitelji je kroz prošlost poniklo niz znamenitih osoba, među kojima su bili političari, vojni časnici, visoki državni dužnosnici, svećenici, pisci i umjetnici. Njihova bogata kolekcionarska prošlost započinje umjetninama sakralne tematike, odnosno sakralnim slikarstvom iz sredine 18. stoljeća. Kolekcija se nastavlja preko baroknoga portretnog slikarstva 18. stoljeća do klasicizma i bidermajera, a slijede umjetnička djela romantizma, akademskog realizma, zatim veliki portreti, odnosno galerija predaka, iz druge polovine 19. stoljeća, a završava umjetninama nastalima do polovine 20. stoljeća.

Impozantan broj umjetnina razasut je po mnogim hrvatskim muzejima, ali i po inozemnim kolekcijama, danas u vlasništvu potomaka grofova Pejačevića, primjerice grofa Felixa Claryja koji živi u Salzburgu. U zbirkama obitelji Pejačević nalazimo i ključna ostvarenja opusa uglednih srednjoeuropskih slikara poput Móra Thana, Josefa Hoffmanna, Károlyja Lotza, Alajosa Györgyja, Johanna Michaela Millitza, Johanna Georga Weikerta, Friedricha Johanna Gottlieba Liedera, kao i domaćih umjetnika poput Josipa Franje Mückea, Franje Pfalza, Mencija Clementa Crnčića, Vlahe Bukovca, Naste Rojc i mnogih drugih. Među najznačajnijim otkrićima izložbe svakako je vrijedna umjetnička zbirka grofa Pavla Pejačevića i njegove supruge Alvine u kojoj se nalazi i trideset slika iz ateljea uglednog austrijskog slikara iz sredine 19. stoljeća, Carla Rahla.

Izložba ‘Likovna baština obitelji Pejačević’ prva je u nizu studijsko-tematskih izložbi iz ciklusa ‘Skriveno blago europskog plemstva’. Riječ je o ciklusu koji želi predstaviti osebujnu umjetničku baštinu Slavonije, odnosno istočnog dijela Hrvatske, a nakon Pejačevića bit će predstavljena i likovna ostavština obitelji Hilleprand von Prandau, obitelji Eltz i obitelji Odescalchi.

Nakon predstavljanja u osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti izložba je prenesena u zagrebački Umjetnički paviljon u nešto manjem obimu i obuhvaća sedamdesetak umjetnina koje će se moći razgledati do 2. ožujka ove godine.