Knjiga "Većeslav Holjevac – tvorac modernog Zagreba i hrvatskog nacionalnog pokreta" nakon pet desetljeća šutnje pomnije analizira doseg i dimenzije političkog djelovanja „najslavnijeg zagrebačkog gradonačelnika“.

U izdanju Profil knjige na oko 450 stranica kroz šest dijelova i 18 poglavlja autorica obrađuje Holjevčevu (1917. – 1970.) biografiju od djetinjstva u Karlovcu, preko odlaska u partizane, zatim njegov angažman vojnog upravitelja poslijeratne Istre, te vojnu misiju u Berlinu radi pribavljanja vojne reparacije.

Zatim obrađuje mandat zagrebačkog gradonačelnika tijekom kojeg je, uz ino, osnovao Velesajam i preselio Zagreb preko Save, pa njegov odlazak u Maticu iseljenika, zatim Holjevčevu ulogu u nastanku Deklaracije o hrvatskom jeziku, do njegove političke smjene.

Jedna od najboljih karakteristika Holjevca, koji nije imao značajno obrazovanje, jest da se znao okružiti izrazito inteligentnim i pametnim ljudima. Također, nikada nije bio dogmatičan na vlasti, kazala je autorica Godeč i dodala da je iza njega ostalo golemo nasljeđe u gradnji Zagreba, duhovno nasljeđe antifašizma i skromnost u osobnom vlasništvu.

'Prvi čovjek tima'

Novinar Tihomir Ponoš je kazao da je Holjevac bio "prvi čovjek tima", što se jako dobro vidi u knjizi koja je pisana novinarski laganim stilom i povjesničarskom ozbiljnošću u oslanjanju na izvore. On je grad radio s inženjerima, a na PR stručnjacima, kazao je.

'Holjevca je politički eliminirao Miko Tripalo'

Novinar Boris Rašeta je odbacio ocjene da je Holjevac bio nacionalist, koja su ga stajala političke karijere. To se, po njemu, vidi iz Holjevčeva ratnog puta i po tome što je kao predsjednik fonda komisije za znanost 1966. podržao dodjelu Republičke nagrade Božidar Adžija dvojici filozofa-praksisovaca, Milanu Kangrgi i Gaji Petroviću. Također, Rašeta misli da je Holječeva uloga u deklaraciji pretjerana.

U njegovoj političkoj eliminaciji značajnu ulogu imao je Miko Tripalo, mladi političar koji je kao i Holjevac pretendirao na mjesto u partijskom komitetu Zagreba, kazala je Željka Godeč.

Političar iz jugoslavenskog razdoblja Petar Fleković ispričao je anegdotu kako je inženjer Anton Ošlag uz pomoć Većeslava Holjevca iz Berlina u Karlovac dopremio, ne samo ogromnu količinu tehnike, nego i tadašnjeg jedinog europskog konstruktora parnih turbina Ernesta Krafta, koga su doveli da podigne Jugoturbinu. Kraft je početkom rata nagovarao Ošlaga da surađuje s Trećim Reichom, koji je zbog odbijanja rat proveo u koncentracijskim logorima u Njemačkoj.

Aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je da je Holjevac za njega najuspješniji gradonačelnik Zagreba, i da vjeruje da će tako još ostati. On je izrazio nadu da će se „barem malo približiti onome što Većeslav Holjevac znači za Zagreb“.

U knjizi se ističe da Holjevac u Zagrebu izgradio 25.718 stanova i brojne važne građevine. Doveo je Zagreb u poziciju najjačeg industrijskog središta Jugoslavije. Na početku njegova gradonačelničkog mandata 1952. u zagrebačkoj industriji bilo je zaposleno oko 40.000, na kraju tog mandata 1962. godine oko 110.000 radnika. Zagreb je narastao s oko 360.0000 na približno 460.000 stanovnika.