Na izložbi, premijerno predstavljenoj prošle godine u ljubljanskoj Galeriji Dessa, prikazana su 33 spomenika ili memorijalna kompleksa s područja bivše Jugoslavije.

Kriterij za odabir bili su visoka arhitektonska i umjetnička vrijednost objekata te iznimna kontemplacija krajobraznog prostora. napominju iz Galerije Miroslav Kraljević.

"U arhitekturi i umjetnosti svih kulturnih prostora nekadašnje Jugoslavije ističu se bezvremenski spomenici žrtvama narodnooslobodilačke borbe", dodaju.

Autori tih spomenika bili najpoznatiji jugoslavenski arhitekti, urbanisti i kipari, poput Bogdana Bogdanovića, Edvarda Ravnikara, Vojina Bakića, Dušana Džamonje, Zdenka Kolacija.

Kako se ističe u najavi izložbe, umjesto režimske simbolike u svojim autonomnim ostvarenjima isprepleli su suvremenost i prošlost, mističnost i geometriju, arhetipske simbole i nove materijale, arhitekturu i krajobraznu poetiku, historijsku auru mjesta i nove oblike komunikacije s posjetiteljem.

"Iz perspektive spomeničke skulpture nakon Drugog svjetskog rata, upravo su jugoslavenski spomenici jedan od najdojmljivijih monumentalnih ostvarenja", dodaje se.

Prije Zagreba izložba je bila postavljena u Muzeju Lapidarium u istarskom Novigradu, gdje su prvi puta prezentirani Spomenik – kosturnica Vladimira Gortana (Pod Beram), Spomenik rudaru borcu (Labin) i Spomen-park Dotrščina (Zagreb), čime je dopunjen korpus memorijale spomeničke baštine.

Kustosi su Boštjan Bugarič, Kristina Dešman, Maja Ivanič, Špela Kuhar, Eva Mavsar, Špela Nardoni Kovač, Damjana Zaviršek Hudnik. Produkciju i kustosku podršku za Galeriju Miroslav Kraljević potpisuje Maja Pavlinić.

U sklopu izložbe predstavljena je i posebna popratna publikacija u izdanju Galerije Dessa i revije AB – Arhitektov bilten/Architect's Bulletin.

Zagrebačka izložba može se razgledati do 17. rujna, a potom odlazi u Sarajevo.