Kolokvij 'Kazališni pisac Miroslav Krleža' u povodu autorove 130. obljetnice rođenja, što ga organiziraju Matica hrvatska i Hrvatsko narodno kazalište (HNK) održan je u četvrtak u Matici hrvatskoj u Zagrebu
Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran istaknuo je da je Krleža bio sudbinski višestruko povezan s Maticom hrvatskom.
vezane vijesti
Matica je 1928. u prvom broju časopisa "Hrvatska revija" objavila njegovu dramu "U agoniji", podsjetio je Gavran i dodao da je odabrani izbor njegovih djela bio uvršten u glasovitu ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti, a u Matičinoj knjižnici Parnas objavljene su njegove izabrane pjesme.
Krleža je bio i potpisnikom Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku koja se pisala u Matici hrvatskoj, napomenuo je Gavran i dodao da je zbog toga bio prisiljen dati ostavku na članstvo u Centralnom komitetu Saveza komunista.
Podsjetio je i na to da je Krleža u svojim zapisima secirao i predsjednike Matice hrvatske.
Ocijenio je kako je u zadnje vrijeme Krležin dramski rad najvitalniji dio njegova cjelokupnoga opusa te dodao da je Krleža od 1990. do danas imao više od 90 premijera na kazališnim pozornicama u Hrvatskoj
Intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Iva Hraste Sočo napomenula je da je Krležina karijera dramskoga stvaratelja uvelike povezana s HNK. Kazalištem se zanosio od mladih dana pa je već u gimnaziji pisao igrokaze inspirirane hrvatskom poviješću, biblijskim i antičkim mitovima.
Podsjetila je kako je Krleža tekstove "Leda" i "Maskarada" ponudio 1914. tadašnjem ravnatelju HNK Josipu Bachu koje on odbija s obrazloženjem da ih je nemoguće uprizoriti, uz napomenu da se radi ipak o neobičnom talentu.
Napomenula je kako se sukob između Bacha i Krleže pretvorio u javnu polemiku te dodala da je Krleža najavio kako u HNK više neće predavati svoje tekstove sve dok se ne smijeni Bacha.
Godine 1920. Krleža šalje svoju dramu "Galicija" novom upravitelju Drame HNK Ivi Raiću koji mu čestita pa se od tada sve promijenilo, podsjetila je Hraste Sočo.
Akademik Krešimir Nemec govorio je o slikarima u Krležinim dramama "Od umjetnosti do biznisa" te ocijenio da je Krleža kroz lik Michelangela dao cjelovitu sliku umjetničkoga stvaratelja - slikara, dok je Leone Glembay posjedovao profinjen esetski ukus, a Aurel iz "Lede" je akademski slikar bez talenta.
Prizor iz predstave "U agoniji" izveli su glumci Nina Violić i Livio Badurina (u režiji Ivice Buljana i HNK u Zagrebu).
O Krležinim dramama govorila je Franka Perković u izlaganju pod naslovom "Od Eve do Lede", a glumica Anja Šovagović Despot posvetila se tajni barunice Charlotte Castelli Glembay.
Lucija Ljubić govorila je o glumicama u praizvedbama kazališnih predstava glembajevskoga ciklusa, a Ivan Trojan o Krležinoj osječkoj agoniji.
O Krleži u Osijeku govorila je Helena Sablić Tomić. Dino Pešut izlagao je o "Dramaturškoj suigri 'Kraljeva' i 'Lede'" dok je Ivan Planinić govorio o "Iskustvu u režiranju Krležinih Legendi".
U Maloj dvorani Matice hrvatske postavljena je i prigodna izložba plakata i večernjih programa pod nazivom Krležina djela na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu autorice Silvije Kolar, voditeljice Arhiva HNK u Zagrebu.
