ZAŠTIĆENO DOBRO

UNESCO ispituje situaciju u Dubrovniku zbog Srđa

18.06.2014 u 14:50

Bionic
Reading

Na 38. zasjedanju Odbora za Svjetsku baštinu održana je rasprava o stanju konzervacije Starog Grada Dubrovnika upisanog na Popis svjetske baštine UNESCO-a. U izlaganjima predstavnika glavnog tajništva UNESCO-a i ICOMOS-a postavljeno je pitanje hoće li planirana gradnja na platou Srđa i naselja Bosanka ugroziti iznimnu univerzalnu vrijednost upisanog dobra

Podsjetimo, članovi iz Inicijative 'Srđ je naš' nastoje spriječiti izgradnju golfskih projekata na Srđu.

'Dokumentacija koju je UNESCO tražio trebala je biti sastavni dio procedura za izradu urbanističkog plana uređenja platoa Srđa, poput, na primjer, studije utjecaja na okoliš', napomenuo je Ivan Viđen, gradski vijećnik s liste 'Srđ je Grad', koji smatra da su Ministarstvo kulture i grad Dubrovnik zajedničkim snagama isključili UNESCO iz sudjelovanja u donošenju prostornih planova te su njegove upite i preporuke godinama držali u ladicama i trudili se po svaku cijenu u međuvremenu izglasovati projekt na Srđu.

Tijekom zasjedanja Odbora za svjetsku baštinu, veleposlanik Ivo Goldstein zajedno s hrvatskim izaslanstvom istaknuo je da zahvat na platou Srđa iznad Dubrovnika planiran urbanističkim planom ne zahvaća kulturno dobro na Popisu svjetske baštine niti njegovu 'buffer zonu' te da planirani projekti nisu uopće započeti.

U ime Republike Hrvatske pozvao je zajedničku misiju Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a kako bi na licu mjesta utvrdili da obuhvat namjeravanog projekta neće imati negativan utjecaj na iznimnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra upisanog na Popis svjetske baštine.

'Jednoglasno je usvojena odluka da misija Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a posjeti Dubrovnik i utvrdi činjenično stanje na dobru, a da nadležne institucije u RH sukcesivno do 1. veljače 2016. dostave dokumentaciju projekta Srđ i Bosanka te Studiju utjecaja na baštinu.

Također, nadležne institucije u RH trebale bi izraditi Plan upravljanja upisanim dobrom Stari Grad Dubrovnik, kao i Strategiju razvoja turizma, s posebnim osvrtom na održivi promet kruzerima', stoji u priopćenju Ministarstva kulture.