Ovog tjedna nudimo filmsku retrospektivu, brodvejski mjuzikl, koncert mračnog jazza, trap koncert i izložbu posvećenu temi poslijeratne industrijalizacije
Ponedjeljak, Histrionski dom
Tuškanac u gostima tijekom veljače prikazuje šest filmova u kojima je nastupio jedan od najutjecajnijih glumaca zlatnog doba europske kinematografije - seks simbol i šarmer prodornih plavih očiju te ikona sofisticiranosti i misterija Alain Delon. Filmovi iz ciklusa 'In memoriam: Alain Delon' prikazivat će se u Centru za kulturu Histrionski dom (Ilica 90), a 3. veljače u 19 sati otvorit će ga psihološki triler Renéa Clémenta 'U zenitu sunca' (1960.). Film je nastao prema romanu 'Talentirani gospodin Ripley' Patricije Highsmith, a ona je Delona u ulozi manipulativnog i hladnokrvnog Toma Ripleyja opisala kao 'vrlo lijepog za oko i interesantnog za intelekt'. Na rasporedu su i epska obiteljska priča 'Rocco i njegova braća' (1960.), Antonionijeva romantična drama 'Pomrčina' (1962.), krimi drame Jean-Pierrea Melvillea 'Samuraj' (1967.) i 'Crveni krug' (1970.) te cinična studija o nestabilnosti identiteta 'Gospodin Klein' (1976.). Više o rasporedu i ulaznicama saznajte ovdje.
Utorak, Lisinski
Čarobni Broadway stiže u Lisinski točno u podne. Ulaznice po cijeni od 12 eura potražite ovdje, a cijena za grupne dolaske (više od 10 ulaznica) iznosi šest eura. Ulazak je besplatan za pretplatnike HGM-a i korisnike Kulturnog pokaza. Broadway je najpoznatija kazališna ulica u New Yorku, sinonim za vrhunsko kazalište, ono koje oduševljava i publiku i kritiku. Kad bi prolaznik u svojoj šetnji ovom najčudesnijom ulicom na svijetu mogao zaviriti u svaku od njih, dočekalo bi ga kazališno blago. U jednoj bi se dvorani otvorio Getsemanski vrt i odjekivale bi uznosite himne iz poznatog mjuzikla 'Jesus Christ Superstar'. Iza ugla, u nekom drugom kazalištu, 'Ljepotica i zvijer' razbijali bi začaranost snagom svoje ljubavi. Iz teških vrata kazališta Plymouth skrivao bi se neobični dr. Jekyll i Mr. Hyde u zanimljivoj i strašnoj priči o dvostrukom identitetu i tako redom. Takva šetnja Broadwayem bila bi veliko emotivno putovanje, prepuno uzbuđenja. Lisinski vas poziva upravo na takvu šetnju 4. veljače u 12 sati u svoju dvoranu. Orkestar kazališta Komedija, pod ravnanjem maestra Krešimira Batinića, povest će vas na razgled najpoznatijih svjetskih mjuzikla pomoću arija i dueta koji su ih proslavili. Sjajne glumice i pjevačice Renata Sabljak, Vanda Winter, Mila Elegović i Vlatka Burić Dujmović glazbeno će nas provesti kroz mnoge likove i priče uz izvrsne partnere Đanija Stipaničeva, Filipa Hozjaka, Ervina Baučića i Dražena Bratulića.
Četvrtak, Močvara
Sada već možemo reći legendarni nizozemski glazbenik Jason Köhnen treći put dolazi u Močvaru i to s trećim različitim projektom! Nakon The Answer Lies in The Black Void i The Lovecraft Sextet, sada u goste dolazi apokaliptično-transcendentalni projekt Mansur. Uz Köhnena se u Močvaru vraća Dimitry El-Demerdashi, kojeg smo gledali u bendu Phurpa, te Martina Horváth, koja je pjevala i u The Answer Lies in The Black Void i Thy Catafalque. Mansur je nastavak onoga čime se Köhnen povremeno bavio u prošlim projektima - arapskim glazbenim ljestvicama i instrumentima. No ovdje nema ni govora o nekom tradicionalnom načinu sviranja - tradicija je uzeta samo kao osnova mračne slike svojstvene svim Köhnenovim projektima. Otac dark jazza i ovdje se poigrava mističnim elementima često stvarajući napetu atmosferu kojoj El-Demerdashi samo daje istočnjačku notu maestralnim sviranjem ouda. U sve se odlično uklapaju i trenuci u kojima Horváth zapjeva, a boja njenog glasa na trenutke podsjeća na legendarnu Lis Frasier. Ulaznice po cijeni od 10 eura nabavite ovdje, a na ulazu će koštati 15 eura.
Petak, Tvornica kulture
Peki, predstavnik novog vala domaćeg trapa, održat će ovog vikenda čak dva koncerta u Tvornici kulture. Prvotni datum, subota 8. veljače, promptno je rasprodan, pa je dodan i petak. Ako ste voljeli hitove poput 'Mangio Pasta', 'Bajadeira' ili 'Ganga i Rera', požurite po ulaznice za petak jer bi uskoro mogle nestati. U pretprodaji koštaju devet eura, a mogu se nabaviti ovdje.
Subota, Muzej grada Zagreba
Je li prvi petogodišnji plan (petoljetka) bio isključivo polazište za modernizaciju socijalističke Jugoslavije, u čijem je sastavu bila Hrvatska od 1945. do 1991. godine? Kako je funkcionirala modernizacija u jednopartijskom sustavu s monopolom odlučivanja male skupine ljudi te razgranatom državnom birokracijom? Je li primjena sovjetskog modela bila opravdana i izvediva u Jugoslaviji? Koja su obilježja industrijalizacije i stanogradnje tijekom petoljetke? Na navedena pitanja izložba nudi odgovore oslanjajući se na šest studija slučaja interpretiranih u širem kontekstu. U prvim trima riječ je o planiranju, gradnji i poslovanju državnih poduzeća savezne teške industrije na području Hrvatske, a koja su bila uporište jugoslavenske planske privrede (Rade Končar, Đuro Đaković i Željezara Sisak). Ostale studije prezentiraju planiranje i gradnju triju naselja za radnike poduzeća savezne teške industrije u Zagrebu (Prvomajska i Tvornica parnih kotlova, Jedinstvo te Rade Končar). Prvi jugoslavenski petogodišnji plan trajao je šest godina (1947. – 1952.). Gledajući iz modernizacijske perspektive, bio je to pokušaj vodstva Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) da se u kratkom roku, prvenstveno intenzivnom industrijalizacijom kojom je upravljala država, odnosno partija, prevlada zaostalost zemlje na europskoj periferiji te da se stvore preduvjeti za društveni napredak. Međutim modernizacijska perspektiva neodvojiva je od ideoloških i političkih ciljeva KPJ. To je podrazumijevalo (političku i socijalnu) revoluciju, uspostavljanje jednopartijskog sustava te ukidanje kapitalizma da bi se prema sovjetskome modelu izgradili novo društvo i 'novi čovjek'. Iz te potpunije perspektive petoljetka je bila instrument ubrzane transformacije Jugoslavije prema socijalizmu. Autor izložbe 'Ideologija i planska industrijalizacija 1947. - 1952.' je Goran Arčabić, a ostaje otvorena do 27. travnja.
