Gricnuti Isusa od čokolade ili, ne daj bože, eksati svetu crkvu od votke na hladnoj ruskoj zimi za pravog vjernika predstavlja osmi smrtni grijeh. Za mnoge koji sebe vole nazivati suvremenim umjetnicima delicije s vjerskim likovima tek su sredstva besplatne samopromocije. Dok vjernici negoduju i podižu hajku na autora čokoladnog Isusa, žabe razapete na križu ili muslimanke sa svinjom u naručju, umjetnici i marketinški stručnjaci bez pardona pobiru novostečenu slavu i novac.

Udarne termine televizijskih programa i stranice novina nedavno je okupirala žaba razapeta na križ, 'Fred the Frog' njemačkog umjetnika Martina Kippenbergera. Osim šireg vjerskog svijeta, uznemirila je i samog papu Benedikta XVI. nakon što je izložena u jednoj talijanskoj galeriji. Ogorčenje nije nimalo utišalo objašnjenje galerije da Kippenbergerov rad zapravo predstavlja 'njegov alter ego u trenucima duboke krize'. To je objašnjenje Kippenberg dao još 1990. godine kada je djelo i nastalo. Umjetnik je umro prije nekoliko godina, a njegov rad i dalje izaziva kontroverze.

Rad 'Moj slatki Gospodin' Cosima Cavallara je interpretiran kao provokacija. Iako tematikom prihvatljiv, kamen spoticanja je ovoga puta ležao u odabiru materijala. Naime, Cavallaro, poznat po korištenju prehrambenih proizvoda u svojim radovima, izradio je skulpturu Isusa Krista od mliječne čokolade. Slatki Isus visok 180 centimetara i načinjen od 90 kilograma čokolade po izlaganju u galeriji Lab u New Yorku izazvao je burne reakcije američkih katolika. S druge strane, poklonici Cavallarovog rada su članovima udruge postavili pitanje: 'Zašto su tisuće Mesija rađenih od drva, kamena i plastike u redu, dok hranjivi materijal predstavlja smrtni grijeh?' Taj problem ne muči ni njemačkog biznismena Franka Oynhausena koji je, doduše bez umjetničkih pretenzija, a očito inspiriran velikom pompom oko Cavallarovog Isusa, pred nadolazeći Božić na tržište plasirao 'Slatkog Boga' od čokolade, dosad prodanog u tisućama primjeraka. Oynhausen se nada da će do Uskrsa naći partnera za masovnu proizvodnju, bez obzira na protest Njemačke protestantske crkve koja je proizvod nazvala neukusnim.

Kanadski umjetnik kineskog podrijetla Terence Koh skulpturu 'Isus s erekcijom' izložio je u sklopu izložbe 'Gone, Yet, Still' u britanskom muzeju suvremene umjetnosti Baltic Centre. U sklopu iste izložbe su još 74 rada, među kojima i uzbuđeni Miki Maus i E. T. Ipak, ne čudi što je skulptura Isusa s erekcijom podigla najviše prašine. Koh kao ideju vodilju navodi želju da na jednom mjestu okupi sve likove koji su mu obilježili život i stavi ih u svakodnevnu situaciju, no kršćanske udruge su rad nazvale najobičnijom provokacijom čiji je jedini cilj uvrijediti vjernike. Galeriji, kao i umjetniku, prijetila je tužba zbog širenja nemorala, ali kako je pravna intervencija odgođena, cijeli je slučaj završen tek protestima vjerskih grupa. Slika muslimanke koja u naručju drži svinju, nage vjernice s feredžom ili pak u seksi pozama, samo su neka od djela mlade umjetnice Sarah Maple koja su radikalne muslimanske vjernike digla na noge. Sarah Maple, i sama muslimanske vjeroispovijesti, navela je da je radovima željela preispitati sukobe i mogućnost zdravog suživota Istoka i Zapada, ali već se nekoliko puta susretala s prijetnjama smrću. Nedavna izložba njenih radova u londonskoj galeriji Salon zbog razbijanja izloga galerije i brojnih prijetnji upravi održavala se pod stalnom policijskom paskom. Da s radikalnim islamskim vjernicima nema šale, već su pokazale karikature proroka Muhameda prvi put objavljene 2005. u danskim novinama Jyllands-Posten, zbog čega je u nemirima život izgubilo pedesetak ljudi, a autori su smješteni u tajne kuće pod policijskim nadzorom.

S druge strane, pravoslavne vjernike u nekoliko navrata ozbiljno je naljutio ruski muzej nazvan prema fizičaru Andreju Dmitrijeviču Saharovu. U sklopu izložbi 'Oprez! Religija!' i 'Zabranjena umjetnost 2006.' na jednom su mjestu okupljeni radovi suvremenih umjetnika Aleksandra Kosolapova, Alise Zraževskaje i Aline Gurevič, inspirirani negativnim stranama religije. Grupa pravoslavnih vjernika je ubrzo po otvorenju pod krinkom posjetitelja ušla u muzej i počela uništavati radove. Najviše je gnjeva izazvala skulptura crkve koju je Alina Gurevič izradila od boca votke, čime je izrazila svoj protest protiv zakona iz 1990. godine koji je Ruskoj pravoslavnoj crkvi omogućio da bez poreza prodaje alkohol. Alisa Zraževskaja je svoj rad nazvala prema prvoj Božjoj zapovijedi: 'Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene.' Riječ je o instalaciji s natpisom 'Zmija otrovnica', koja podsjeća na kulise iz zabavnih parkova uz koje se obično fotografiraju posjetitelji. Kosolapov je u ciklus nazvan 'Kavijar' uvrstio mjedene okvire u obliku Bogorodice s djetetom te im namijenio svrhu posude za čuvanje kavijara. 'Jeste li nedavno kušali kavijar?' natpis je s posuda koji je očito razgnjevio mnogobrojne vjernike. Jednako je neodobravanje izazvao i njegov rad 'Ovo je moja krv! Ovo je moje tijelo'. Navedene natpise stavio je uz sliku Isusa Krista i reklame za Coca Colu i McDonalds. Kosolapov, koji od 1975. živi i radi u New Yorku, kao osnovnu ideju svojih radova navodi ironično suprotstavljanje američkoj ikonografiji te imitaciju konzumerističkih strategija.

Lekciju ste naučili - neovisno o tome jeste li katolik, pravoslavac ili musliman, put prema povlaštenom tretmanu u svijetu suvremene umjetnosti vodi kroz provokaciju religije. Pripremite se usto dio zarade odvojiti i za vojsku marketinških stručnjaka bez čijeg rada bi velik dio onog što se naziva suvremenom umjetnošću ostao tek nečija fiks-ideja.